Crna Gora i digitalna pismenost


Biti digitalno pismen nameće se kao imperativ za sve koji zaista žele da učestvuju u modernoj kulturi življenja. Međutim, svi napori i uvođenje novih tehnologija nemaju smisla ako zaposleni i građani ne znaju da ih koriste, pa je stoga širenje digitalne pismenosti jedini put u budućnost.
Objavljeno: 06. 12. 2013 - 11:30 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Stevan Ljumović - predsjednik Društva informatičara Crne Gore

 

Šta zapravo podrazumijeva digitalna pismenost? Ovaj pojam nije nigdje strogo definisan, tako da se na Internetu ili u okviru raznih seminara, panel diskusija i okruglih stolova mogu naći i čuti razne definicije tog pojma.

Dakle, uopšteno bi se moglo reći da digitalna pismenost predstavlja sposobnost osobe da efektivno koristi računar u svom radu na radnom mjestu i u svakodnevnim aktivnostima.

Međutim, ako želimo neku precizniju definiciju ili opis mogli bismo reći da je to sposobnost korišćenja računara i navigacije na Internetu koja omogućava ljudima da u potpunosti iskoriste benefite modernih informatičko-komunikacionih tehnologija.

U Crnoj Gori je prepoznat značaj ICT-a kao i neophodnosti razvoja digitalne pismenosti pa je u tom kontekstu, krajem 2011. usvojena Strategija razvoja infromacionog društva od 2012. do 2016. godine. Ovim dokumentom se planiraju aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal ICT-a, naročito Interneta kao značajnog sredstva privredne i društvene djelatnosti.

U skladu sa ovim dokumentom i planiranim aktivnostima, početkom ove godine je otpočeo sa realizacijom projekat „Uvođenje ECDL standarda u obrazovni sistem“. Na ovaj način je u Crnoj Gori započela standardizacija informatičkih znanja i vještina na nacionalnom nivou kroz ECDL standard. Tokom projekta će biti obučeno i sertifikovano 3.500 kandidata od čega su 30% zaposleni u državnoj upravi i sudstvu a 70% u prosvjeti (nastavno osoblje). Ovim projektom tj. uvođenjem ECDL standarda, Crna Gora se svrstava u red zemalja iz okruženja koje su članice EU (Slovenija i Hrvatska) što dovoljno govori o opredijeljenosti Crne Gore na putu implementacije Digitalne agende EU. Značajno je spomenuti da su sredstva za obuku i sertifikaciju za ove potrebe obezbijeđena iz IPA fonda Evropske unije (90%) i nacionalnog budžeta (10%).

U današnjem svijetu, informatičko-komunikacione tehnologije nesumnjivo imaju sve veću ulogu i postaju dominantan posrednik u obrazovanju i poslovanju, pa stoga vještine i znanja koje podrazumijevaju digitalnu pismenost nikad nijesu bili od veće važnosti.

Doba modernih tehnologija i globalizacije nesumnjivo imaju uticaj na sve segmente ljudskog života. U širokom opsegu zanimanja neophodna je digitalna pismenost za obavljanje stručnih zadataka, ali je digitalna pismenost postala i veoma važan faktor socijalizacije svakog građanina. Nesumljivo, digitalno pismeni građani su interesantniji potencijalnim poslodavcima a firme koja su više oslonjene na digitalne tehnologije su daleko konkurentnije.

Stvaranje i razmjena novih informacija odvijaju se svakodnevno, a opšti razvoj neprestano uslovljava sticanje novih znanja i vještina. Stoga, da biste bili percipirani kao digitalno pismena osoba, morate biti svjesni društveno-kulturnog konteksta u kojem se digitalni mediji stvaraju i koriste, imati razvijenu sposobnost saradnje s drugima u stvaranju i razmjeni informacija, kao i sposobnost traženja i izbora informacija. Razumijevanje različitih oblika prikazivanja sadržaja i svjesnost o postojanju publike takođe su neizostavni činioci uspješnog upravljanja digitalnim tehnologijama.

Najslikovitiji prikaz značaja digitalne pismenosti je izvještaj Eurostat-a koji govori o najvećem rastu zaposlenosti upravo u informaciono-telekomunikacionoj (ICT) oblasti (EU11 World Bank – EU11 Regular economic report, June 2013).

O velikim potrebama za stručnjacima iz ICT oblasti kao i neophodnosti znanja i vladanja vještinama upotrebe računara govore i podaci:

- Njemačka - 43.000 otvorenih radnih mjesta u ICT,

- Amsterdam, gradsko područje (Holandija) - 12.000 otvorenih radnih mjesta u ICT,

- Austrija - nedostaje 4.000 ICT stručnjaka,

- EU – projektuje manjak do 900.000 ICT stručnjaka u Evropi do 2015.

Posebno interesantan je sljedeći podatak: SDA Bocconi University iz Italije tvrdi da „digitalna nepismenost“ košta društvo milion eura godišnje na svakih 250 zaposlenih, dok studija Gemini Ernst&Young ističe da je isplativost investicija u informatičku obuku čak 2400odsto.

Dakle, biti digitalno pismen nameće se kao imperativ za sve koji zaista žele da učestvuju u modernoj kulturi življenja. Međutim, svi napori i uvođenje novih tehnologija nemaju smisla ako zaposleni i građani ne znaju da ih koriste, pa je stoga širenje digitalne pismenosti jedini put u budućnost.

Digitalna pismenost = ECDL (European Computer Driving Licence)

EUPAN (European Public Administration Network) je 17. juna 2009. godine u Pragu usvojio ECDL standard kao jedinstveno mjerilo digitalne pismenosti administrativnog osoblja. EUPAN mrežu čine države članice EU, kao i zemlje posmatrači preko odgovornih predstavnika za državnu administraciju.

U zemljama EU u okviru Administrative Capacity Development Operational Programme za 2007‑2013. definisan je prioritet razvoja znanja i vještina državnih službenika na svim nivoima, sa akcentom na znanja u oblasti korišćenja ICT. U skladu sa tim, većina zemalja u okruženju (Italija, Grčka, Mađarska, Rumunija i dr.) kao i ostale članice EU, imaju ECDL obavezu za zaposlene u upravi a na nekim fakultetima se ECDL priznaje kao ispit ili dio ispita iz informatike.

Zemlje u regionu su prepoznale dobru praksu i preporuke EU i, paralelno sa razvojem elektronske uprave i reformama državne uprave, usvojile ECDL kao standard za podizanje nivoa digitalne pismenosti zaposlenih u državnim organima.

U cilju povećanja digitalne pismenosti u državnoj službi u BiH je realizovan projekat „Obuka državnih službenika za primjenu IT i rad na računaru“ čime se obezbijedila informatička obuka za 1.600 državnih službenika na nivou svih institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Krajnji cilj projekta je obezbjeđivanje kvalitetnog servisa građanima, klijentima iz privrednog sektora i drugim korisnicima upravnih usluga.

Kako bi poboljašali funkcionisanje pravosuđa, Ministarstvo pravde u Hrvatskoj je realizovalo projekat ECDL obuke u sudstvu. U skladu sa „Strategijom razvoja e‑Uprave 2009‑2012“ edukacija je vršena po ECDL standardu.

U Ministarstvu odbrane Republike Srbije je posjedovanje odgovarajućeg ECDL sertifikata predviđeno sistematizacijom radnih mjesta, dok je Ministarstvo finansija (Poreska uprava) započelo edukaciju i sertifikaciju zaposlenih po ECDL standardu još 2011. godine.

Komentari: 10

astronaut

06. 12. 2013 - 13:55

Sa slike se jasno vidi kuda ide digitalno opismenjkavanje u CG. Otprilike ce svi biti pismeni kad budu istih godina kao i likovi sa slike. Puno pozdrava za mlade i lijepe ICT eksperte pred kojima je svijetla buducnost :-) Sad ozbiljno, IT, ili odomaceni ICT naziv koji su uveli experti ministarstva za informaciono drustvo da izgkedaju pametniji, je sinonim za mlade ljude, razvoj te industrije uglavnom nose na ledja mladi ljude, jedino je u Crnoj Gori izgleda drugacije. naravoucenije: Zaposljavajte vise mladjih osoba, a starije u zasluzenu penziju. ps Da li nam premijer ima ovaj ECDL ispit polozen ili je diplomu dobio kao zasluzni gradjanin :-)
Analitičar

06. 12. 2013 - 22:40

Otvaranje privatnijeh fakulteta zadalo je smrtni udarac obrazovanju. "Znanje" je postalo obična roba koja ima svoju tržištnu cijenu. Ko ima novaca - njegovo je. "Zalihe" su bezkonačne, a troškovi proizvodnje - nula. Danas se sve može kupit i sve se kupuje. S toga imamo gomile ljudi s diplomama fakulteta koji ne umiju rečenicu sastavit, koji o struci pojma nemaju, a svi iz reda "pikiraju" na državnu službu, jer jedino tamo cijene diplome, a ne znanje. U privatne firme neće, jer znaju da bi za dva dana dobili šut-kartu. S toga valja ukinut sve privatne fakultete i smanjit kvotu za upis studenata uz obavezan prijemni i OBAVEZNO ignorisanje ocjena iz srednje škole.
Vesko

07. 12. 2013 - 13:05

dobrim dijelom se sa tobom slazem uz par digresija.Privatne firme u CG koje zaposljavaju fakultetski obrazovane ljude skoro da ne postoje.Privatne firme koje danas najvise radnika zaposljavaju su trgovine a njima ne treba strucna i obrazovana radna snaga.Privatnici koji su vlasnici firmi sami nisu obrazovani i strucni nego zive na vezama i subvencijama drzave koje im obezbjedjuju rodjaci,kumovi i prijatelji iz vlasti.Dakle ne postoji privatni biznis u CG koji je odrziv niti je CG trziste na kojem se uz ovoliki nekontrolisani uvoz sa strane bilo kakav profitabilan biznis moze zapoceti. Jos jedna stvar na koju ti zelim skrenuti paznju.Sa prodajom diploma prvi su poceli upravo na UCG prvo na Ekonomiji sa otvaranjem vise skole za zmenadzment a potom na ETF sa otvaranjem Vise racunarske skole.Kad su privatnici vidjeli koja je zelja medju mladim u CG (a i medju njihovim roditeljima)da dodju do bilo kave diplome preuzeli su stvar u svoje ruke i napravili jedine profitabilne ustanove u CG-privatne fakultete.
Analitičar

06. 12. 2013 - 22:40

Otvaranje privatnijeh fakulteta zadalo je smrtni udarac obrazovanju. "Znanje" je postalo obična roba koja ima svoju tržištnu cijenu. Ko ima novaca - njegovo je. "Zalihe" su bezkonačne, a troškovi proizvodnje - nula. Danas se sve može kupit i sve se kupuje. S toga imamo gomile ljudi s diplomama fakulteta koji ne umiju rečenicu sastavit, koji o struci pojma nemaju, a svi iz reda "pikiraju" na državnu službu, jer jedino tamo cijene diplome, a ne znanje. U privatne firme neće, jer znaju da bi za dva dana dobili šut-kartu. S toga valja ukinut sve privatne fakultete i smanjit kvotu za upis studenata uz obavezan prijemni i OBAVEZNO ignorisanje ocjena iz srednje škole.
Vesko

07. 12. 2013 - 13:11

ne slazem se ni sa tvojom konstatacijom o obaveznom ignorisanju ocjena iz srednje skole.Iamo sam sve petice u srednjoj polozio prijemni na fakultetu sa uspjehom i zavrsio fakultet.Oni koji su u srednjim skolama imali lose ocjene upravo su danas ti koji preko motike i bez znanja dobijaju diplome na privatnim fakultetima.Elektrotehnika,masinstvo,medicina,stomatologija,farmacija,agronomija,gradjevina,arhitektura,tehnologija,metalurgija kao i prirodne nauke koje upisuju najbolji srednjoskolci ne mogu se studirati na privatnim fakultetima jer klijentela koja je zainteresovana za privatne fakultete trazi nesto drugo sto je mnogo lakse za zavrsiti.
Analitičar

09. 12. 2013 - 19:17

Moje izkustvo, a i moje saznanje je drugčije. Ni srednje, a ni osnovne škole nijesu pošteđene "trenda", i tamo je sve na prodaju i tamo imamo hiperprodukciju "genijalaca" i te ocjene nijesu garancija ničemu. Daleko je relevantniji prijemni ispit, đe kandidati pokažu što su odista naučili, a može se istovremeno testirat i inteligencija i steć uvid u stvarne mogućnosti kandidata. Drugi je problem što i prijemni ispiti favorizuju bubače, a ne kreativne umove. Bubači mogu završit fakultet, a da zapravo ništa ne nauče "s razumijevanjem". Od takvijeh niko ne može imat koristi. Nama trebaju kreativni umovi, a njih valja i prepoznat i privilegovat, pa onda edukovat. Kreativci pokreću društvo naprijed, a bubači eventualno usporavaju tonjenje. Crnoj Gori fali pameti, inače ne bi bila tu đe jest.
Novi komentar