Najnovije istraživanje CEDEM-a pokazuje da je etnička distanca u odnosu na pripadnike određenih etničkih skupina, naročito romske populacije, i dalje zabrinjavajuća.
Izvršna koordinatorka CRI, Fana Delija, pojasnila je da je etnička distanca usko povezana sa predrasudama, koje su u Crnoj Gori najbrojnije prema romskoj manjini.
“I dalje je veoma rašireno mišljenju da su Romi prljavi, lijeni, skloni prošnji, gatanju, krađi, preovladava stav da nemaju nijednu pozitivnu osobinu i stiče se utisak da su nepotreban teret za društvo u kojem žive”, kazala je Delija agenciji MINA.
Kako je navela, imajući u vidu sve to, kao i iskustva i znanja koje imaju u CRI, rezultati istraživanja za njih su, nažalost, očekivani.
„Posebno zabrinjavaju kada se zna da su Romi jedina manjina u Crnoj Gori koja nije bila akter ni jednog vjerskog, nacionalnog, teritorijalnog ili nekog drugog sukoba u prošlosti“, naglasila je Delija.
Prema njenim riječima, dodatno obeshrabruje i činjenica da sve nacionalne grupe u Crnoj Gori imaju veoma visok stepen etničke distance prema romskoj manjini.
Delija smatra da je glavni razlog za takvo stanje činjenica da se veoma malo radi na istinskom povezivanju romske manjine sa drugim narodima u Crnoj Gori, kao i na razbijanju predrasuda i stereotipa o njima.
Ona smatra da je romska manjina u odnosu na druge narode i dalje u inferiornom položaju, i da se predrasude, a samim tim i etnička distanca, neće smanjiti sve dok se ne stvore uslovi da Romi sa svima mogu komunicirati na ravnopravnoj osnovi.
„Nažalost, često i mediji doprinose negativnoj slici o romskoj manjini, izvještavajući na način koji dodatno potvrđuje postojeće stereotipe. Na primjer, uvijek kada se izvještava o bilo čemu iz života romske manjine, u pozadini se prikazuje Kamp na Koniku – smeće, nehigijenski uslovi života ili djeca koja prose na ulici“, navela je Delija.
Ona je naglasila da to nije jedina slika koja se može poslati o Romima, i da tu drugu, pozitivnu sliku najbolje i najbrže mogu poslati mediji, zbog čega je, kako je navela, njihova odgovornost za postojeće stanje značajna.
Na pitanje da li je saglasna sa ocjenom u istraživanju da je crnogorsko društvo tolerantnije nego što je bilo prije deset godina, Delija je kazala da se o diskriminaciji i problemima romske manjine u Crnoj Gori javno počelo govoriti tek 2000. godine.
Prvo su, kako je navela, to bile samo nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, i koje su u Crnoj Gori učinile društveno vidljivim izuzetno loš položaj Roma, a posljednjih godina, određene korake preduzima Vlada i insitucije sistema, kako na nacionalnom tako i na lokalnim nivoima.
Značajan doprinos, smatra Delija, daje i međunarodna zajednica koja stalno potencira važnost unaprjeđenja položaja romske manjine.
„Sve to je dovelo do određenih pozitivnih pomaka, koji jesu ohrabrujući, ali smo i dalje veoma daleko od dana kada će romska manjina osjetiti da je ravnopravna sa ostalim društvenim grupama u Crnoj Gori“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, Romi imaju nepodnošljivo loše stambene uslove, visoka je nezaposlenost radno sposobnog stanovništva dok oni koji su zaposleni rade najmanje plaćene poslove, djeca su nedovoljno uključena u obrazovni sistem, slaba je komunikacija sa većinskim stanovništvom, a loša je i zdravstvena zaštita.
„Žrtve su diskriminacije u svim oblastima društvenog života, i vrlo su male šanse da će naredne generacije Roma imati mogućnosti za efikasnu socijalnu integraciju ukoliko se svi segmenti društva ne uključe aktivno i efikasno“, upozorila je Delija.
Ona je ocijenila da obrazovni sistem predstavlja jedan od temeljnih stubova za uspostavljanje međuetnicke toleracije i omogućavanje da romska manjina bude ravnopravna u crnogorskom društvu.
„Neophodno je da u sebi sadrži vrijednosti i osobenosti svih društvenih grupa koje postoje u našoj zajednici, što podrazumijeva korjenite promjene u institucionalnom školstvu“, pojasnila je Delija.
Promjene bi, kako je navela, trebalo da idu u pravcu izučavanja i boljeg poznavanja romske kulture, jezičkih osobenosti, religije, običaja i načina života, odnosa polova, svakodnevice i slobodnog vremena.
„Osnovni pristup institucija i drugih društvenih činilaca treba biti od negativne ka pozitivnoj diskriminaciji i od asimilacije ka stvarnoj integraciji Roma“, zaključila je Delija.
Izvor: MINA
