U zakletvi je obećala da će svoju snagu posvetiti blagostanju, koristi i zaštiti njemačkog naroda, da će Ustav i zakone svoje zemlje poštovati i braniti, obaveze savjesno ispunjavati i prema svima biti pravdena.
''Tako mi Bog pomogao'', rekla je i ovaj put Merkel, koja po zakonu ima mogućnost da izostavi te riječi.
Njemački predsednik Joahim Gauk je danas, po izboru Angele Merkel za kancelarku, svečano imenovao novu vladu "velike koalicije" demohrišćana i socijaldemokrata, u kojoj je po prvi put u poslijeratnoj istoriji države na čelu Ministarstva odbrane jedna žena - dosadašnja ministrka rada Ursula fon der Lajen.
Gauk je prvo, u skladu s Ustavom države, oficijelno imenovao Merkel za kancelarku, nakon što je ona u prvom krugu glasanja, ogromnom većinom glasova poslanika Bundestaga izabrana za šeficu nove vlade ''velike koalicije''.
Za Merkel je glasalo 462 poslanika od ukupno 621 predatih važećih glasačkih listića. Protiv je bilo 150, a uzdržanih devet poslanika.
Takozvana "kancelararska većina" u ovom, 18. sazivu Bundestaga, iznosila je 316 glasova od ukupno 631 poslanika, tako da je Merkel dobila znatno više od ustavom predviđenog, neophodnog broja glasova.
Njeni demohrišćani, koji su najjača parlamentarna frakcija, imaju čak 311 poslaničkih mjesta, a njeni koalicioni partneri, socijaldemokrate, druga po snazi partija, 193 poslanika.
Njemačka je danas, 86 dana posla izbora, što je najduži period do sada, dobila vladu "velike koalicije" demohrišćana i socijaldemokrata, kakvu je Merkel već jednom vodila u svom prvom mandatu.
Njemačka opzicija u ovom sazivu Bundestaga ima svega 127 poslanika - iz redova zelenih i ljevičara.
U Njemačkoj se, prema Ustavu iz 1949, napisanom uz živo sjećanje na strahote Drugog svjetskog rata, niko na visokoj funkciji, ni predsjednik države, ni savezni kancelar (šef Savezne vlade) ne mogu birati direktnim glasanjem građana, već samo u parlamentu.
Ustav predviđa da se najduže svake četvrte godine raspisuju savezni izbori na kojima građani ove 82-milionske nacije odlučuju o svojim predstavnicima u Bundestagu, kako Njemci zovu donji dom saveznog parlamenta.
Jedan od osnovnih zadataka Bundestaga je izbor saveznog kancelara (ili, kako u inostranstvu jednostavno kažu - kancelara), političara koji u političkom životu Njemačke "igra" glavnu ulogu i predstavlja centar moći i odlučivanja.
Član 63 nemačkog Ustava definiše izbor kancelara.
"Kancelar se, bez diskusije, bira u Bundestagu na prijedlog predsjednika države", kaže se u Ustavu, ali se ne precizira rok u kojem predsjednik države, poslije konsultacija s političkim strankama, mora da kaže svoju riječ.
Ustav, međutim, precizira da se konstitutivna sjednica Bundestaga mora održati najkasnije 30 dana po održavanju saveznih parlamentarnih izbora.
Kad je riječ o tehničkoj proceduti izbora kancelara, on (ili ona) se bira tajnim glasanjem u Bundestagu.
Za uspješan izbor je kandidatu za kancelarsku fotelju, čije ime je zapravo poznato još od predizborne kampanje, potrebno da u prvom krugu glasanja dobije takozvanu "apsolutnu kancelarsku" većinu.
Merkelini demohrišćani, koji su najjača parlamentarna frakcija, imaju čak 311 poslaničkih mjesta, a socijaldemokrate, druga po snazi partija 193 poslanika, tako da je za Merkel "kancelarska većina" od 316 glasova potpuno sigurna.
Njemačka opozcija u ovom sazivu je veoma mala - nju čine partija Ljevice, sa 64 poslanička mjesta i partija Zeleni, koja ima 63 poslanika.
Među živima su socijaldemokrate Helmut Šmit i Gerhard Šreder i demohrišćanin Helmut Kol, rekorder u kancelarskoj fotelji pošto je u njoj ostao punih 16 godina, od 1982. do 1998. godine.
Izvor: b92.net
