Marović je predstavio rezultate istraživanje agencije Ipsos Stratedžik Marketing koji su pokazali da građani Crne Gore smatraju da su Njegoš, Milo Đukanović, Josip Broz Tito, Kralj Nikola, Sveti Petar Cetinjski, Marko Miljanov i Knjaz Danilo najbolji predstavnici vrijednosti u ovoj zemlji.
DPS danas održava sjednicu Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa, na temu identiteta države.
U uvodnom izlaganju, koje je bilo otvoreno za medije, Marović je kazao da je u identitetskom smislu, u normativističkom pogledu, Crna Gora država jednakih građana, prenosi agencija MINA.
"Za razliku od susjednih država, Srbije kao države srpskog naroda, Hrvatske države hrvatskog naroda, Crna Gora je građanska država i sa takvom posebnošću ona sebe identifikuje već na početku kao primjer savremenog interpretiranja evropskih i civilizacijskih vrijednosti na prostoru Jugoistočne Evrope. Tu počinje najvažniji dio njene posebnosti i njenog identiteta u ovom vremenu“, ukazao je on.
Marović je predstavio rezultate istraživanje agencije Ipsos Stratedžik Marketing, navodeći da je Crnu Goru danas svojom domovinom smatra 87 odsto njenih građana.
"Naravno, to ne bi trebalo da zavara jer jedan dio građana, većinom srpskog nacionalnog osjećanja, njih 26 odsto, i danas Crnu Goru ne smatra svojom domovinom, ili oni koji je smatraju možda je doživljavaju na identitetski drugačiji način, kao dio nekog priželjkivanog, nostalgično šireg saveza ili zajednice“, naveo je on.
Marović je kazao da, i pored u javnosti eksponiranih tenzičnosti na temu zastave i himne Crne Gore, istraživački podaci govore da je očigledno intenzitet političke konfrontiranosti dominantniji na nivou političkih elita i pojedinaca, nego u široj javnosti.
"Na pitanje da li vam se sviđa zastava Crnr Gore, u pomenutom istraživanju, 73 odsto je odgovorilo da, a 27 odsto ne. Čak 39 odsto građana srpskog nacionalnog osjećanja smatra da im se sviđa zastava, kao što postoji i devet odsto Crnogoraca kojima se ne sviđa“, rekao je on, navodeći da to upućuje na zaključak da su ranije ideje o drugačijoj zastavi postale manje aktuelne.
Marović je kazao da je interesantno je da je i u vezi sa zvaničnom himnom taj podatak još eksplicitniji.
"Čak 75 odsto građana smatra da mu se sviđa zvanična himna, bez obzira što neki, na javnim mjestima, sjede ili ustaju uz nju što neki komentarišu određene djelove sadržine himne. 90 odsto Bošnjaka i preko 90 odsto Crnogoraca smatra da je to himna koja zaslužuje da mu se sviđa, čak 41 odsto Srba kaže da im se sviđa“, naveo je on.
Prema riječima Marovića, i jedan i drugi podatak potvrđuju da je identitet Crne Gore u potpunosti legitimisan i u njenim simbolima, zastavi i himni, "koji su tako često u javnosti bila prikazivana kao sporna“.
On je kazao da su jedan od simbola svake države, pa i Crne Gore, njeni praznici, i da ogroman broj građana smatra da su dva dominantna praznika koji obilježavaju Crnu Goru i njen identitet - Dan državnosti i Dan nezavisnosti- po podacima istraživanja više od dvije trećine ili 68 odsto, smatra ih najvažnijim.
Samo osam odsto građana srpskog nacionalnog osjećanja vjeruje da je Dan nezavisnosti najvažniji državni praznik u Crnoj Gori, što, naveo je Marović, pokazuje da u jednom dijelu građana Crne Gore još uvijek postoji, skriveno ili transparentno, aktivan odnos negativnog stava prema nezavisnosti.
“Iako DPS i u ovom dijelu nacionalnih zajednica ostvaruje pojedinačno jedan od najsnažnijih uticaja i podrške u biračkom tijelu“, kazao je on.
Marović je rekao da se karakteristike Crne Gore i njenog identiteta manifestuju kroz različite vidove percepcije uloge pravoslavne crkve u funkcionisanju crnogorske države,navodeći da je kroz tradicionalno-običajnu crkva uvijek bila uvijek tu sa narodom ali i politička.
“Za drugu, političku percepciju crkva se manifestuje i doživljava kroz Crnogorsko primorsku mitropoliju kao izraz ne samo latentnog alternativnog odnosa prema državi, povremeno sa neskrivenim rezervama prema njenoj nezavisnosti i neopravdanosti crnogorskog udaljavanja od srpstva, imajući u vidu da je njen administrativni centar u drugoj državi“, dodao je on.
Prema riječima Marovića, Crna Gora kao nezavisna međunarodno priznata država je voljom crkve koju predstavlja Crnogorsko-primorska mitropolija podijeljena na više eparhijapa građanin Pljevalja pripada Mileševskoj eparhiji, a jedan dio građana Novog hercegovačkoj eparhiji.
One se, podsjetio je, nalaze u drugim, susjednim zemljama, što, kako je kazao, može implicirati nedostatak razumijevanja za jedinstvenost Crne Gore kao nezavisne države i pokazivanje tendencije da crkvena vlast ne želi pratiti logiku dobrih odnosa sa matičnom državom na čijoj teritoriji pastoralno djeluje.
Marović je kazao da je za DPS važno da se sva ta pitanja sa svim vjerskim zajednicama i pravoslavnom kao najvećom, urede na pravni i civilizovani način, uključujući i otvoreno pitanje imovinskog sadržaja koje treba rješavati nepristrasno, vladavinom zakona i prava.
On je poručio da Crnoj Gori treba pravoslavna crkva kao duhovni stožer vjerujućeg većinskog stanovništva koja ne dijeli, nego sabira, koja je dio Crne Gore, "kao što je bila nezaobilazno odlučujući faktor u njenoj istoriji i očuvanju slobode“.
"Takva pravoslavna crkva, sa sjedištem u Crnoj Gori, posvećena njenom dobru i napretku, otvorena za sve vjerujuće, u dobrim odnosima sa najbližim vjerskim zajednicama i crkvama, dodatno bi afirmisala identitet moderne Crne Gore kao samostalne države, ravnopravnih građana i vjeroispovjesti“, kazao je Marović.
Prema njegovim riječima, većina građana smatra da bi crkva i vjerske institucije morale biti odvojene od države u većoj mjeri, njih 55 odsto.
Definišući crnogorstvo danas Marović je rekoa da je, u užem smislu, to najveća nacionalna zajednica u Crnoj Gori, koja je većinski pravoslavna ili ateizirana, vjerujuća ili ne, koja ima svoj jezik, državu koju dijeli zajedno sa drugim ravnopravnim građanima različite nacionalne strukture, čije državne institucije se staraju o njenoj posebnosti, pravima i zaštiti.
"Tako na pitanje da li Crnogorac može da bude Musliman, 67 odsto je odgovorilo da, a 27 odsto ne, što potvrđuje da je crnogorsvo pojam širi od vjerske i nacionalne posebnosti i da se dominantno vezuje za Crnu Goru, pripadnost i lojalnost državi“, dodao je on.
Na pitanje koji im je identitet važniji, nacionalni ili građanski, 32 odsto ispitanika je odgovorio nacionalni, 17 odsto građanski, dok je 46 odsto odgovorilo da su mu podjednako važni i građanski i nacionalni identitet.
"Da li bi neko trebao da ima posebna prava u Crnoj Gori, i da li mislite da je to većina ili manjina, samo 13 odsto je odgovorilo da bi većina trebala da ima posebna prava, a 72 odsto je odgovorilo da svi, i većina i manjina, treba da imaju ista prava, samo 14 odsto građana koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima se izjasnilo da posebna prava treba da posjeduje većina“, kazao je Marović.
Po istraživanju, samo 16 odsto ispitanika smatra da su međuetnički odnosi u Crnoj Gori loši, a dominantan broj građana misli da su dobri, prilično dobri i veoma dobri, i to preko 60 odsto.
Govoreći o jeziku, kao dijelu identiteta, Marović je podsjetio da je Ustavom utvrđeno da je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, kao i da je utvrđeno pravo na službenu upotrebu jezika ostalih naroda.
"To potvrđuje i istraživanje koje na pitanje - da li se crnogorski jezik razlikuje od ostalih (srpskog, hrvatskog) jezika - 49 odsto je odgovorilo da, a 48 odsto ne", kazao je on.
Najbolji predstavnici vrijednosti Njegoš, Milo Đukanović, Tito, Kralj Nikola...
Marović je naveo da je identitet Crne Gore u velikoj mjeri bio je određen i prepoznatljivim ličnostima njene istorije i sadašnjeg vremena.
"Na pitanje koju osobu smatrate najboljim predstavnikom vrijednosti u ovoj zemlji, građani Crne Gore su odgovorili da su to Njegoš, Milo Đukanović, Josip Broz Tito, Kralj Nikola, Sveti Petar Cetinjski, Marko Miljanov i Knjaz Danilo“, rekao je on.
Marović je kazao da samo osam odsto ispitanika nijesu ponosni na to što su crnogorski građani.
"Politički u cjelini mogli bi reći da je politikom DPS-a u velikoj mjeri dominantno proizveden pozitivan odnos pojedinca i države, i da je dobro biti iz Crne Gore, za svakoga ili za ogromnu većinu onih koji osjećaju ponos što su iz Crne Gore“, kazao je on.
Prema riječima Marovića, Crna Gora mora biti identitetski definisana kao zemlja vladavine prava, pune bezbijednosti svakog građanina, regionalne saradnje, pune evropske pripadnosti i savezništva sa istokom i zapadom, sa velikim i malim zemljama.
On je zaključio da politika DPS-a nije imala i nikada neće imati važnijeg cilja od odbrane identiteta postojanosti i vječnosti Crne Gore.
