U Crnoj Gori je oko 900 miliona eura u kreditima datim fizičkim licima, ali nema podataka koliko je od njih potrošačkih.
Za prekršaje su predviđene kazne i za preduzetnike od 1.500 do 12.000 eura, za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu do 4.000 eura.
Iz Centralne banke su saopštili da će nadzor nad ovim zakonom koji je stupio na snagu 31. jula 2013, a primjenjuje se od 1. februara 2014, vršiti Centralna banka, odnosno Tržišna inspekcija. To znači da potrošač, odnosno onaj ko je uzeo kredit ili to namjerava, može da se žali ovim institucijama ukoliko problem ne riješi sa bankom, MFI ili kreditnim posrednikom.
„Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Centralna banka, odnosno Tržišna inspekcija u zavisnosti od toga ko odobrava potrošački kredit. Ako potrošač smatra da su mu oštećena prava iz Zakona o potrošačkim kreditima, ima mogućnost da podnese prigovor davaocu kredita ili kreditnom posredniku, koji je dužan da o prigovoru odluči odmah, a najkasnije u roku od 8 dana ukoliko se radi o složenom slučaju“, objašnjavaju iz Centralne banke.
Ukoliko je potrošač nezadovoljan odlukom davaoca kredita ili ukoliko ne odluče u propisanom roku, potrošač ima pravo da Centralnoj banci podnese zahtjev radi sprovođenja postupka nadzora ukoliko je davalac kredita banka, mikrokreditna finansijska institucija ili njihov kreditni posrednik, kao i u svim slučajevima kada potrošačke kredite odobrava subjekt nad čijim radom nadzor vrši Centralna banka.
Iz CBCG-a su istakli da je u svim ostalim slučajevima nadležna Tržišna inspekcija.
Odmah nakon što je donešen zakon bilo je nedoumica šta se tačno smatra potrošačkim kreditom. U Centralnoj banci kažu da je to precizirano zakonom.
"Potrošačkim kreditom se smatra i odloženo plaćanje robe i usluga (tzv. kupovina na rate) kada je cijena te robe i usluga u slučaju njene trenutne i potpune otplate niža od njihove cijene koja bi se platila na kraju otplatnog perioda (primjer cijena frižidera iznosi 500 eura, a na odloženo plaćanje od šest mjeseci 550 eura)".
foto: cb.mn.org
