Pošto Skupština nije podržala prijedlog Tužilačkog savjeta da predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, Branko Vučković, bude imenovan za vrhovnog državnog tužioca, funkcionisanje Tužilaštva u takozvanom v.d.stanju prolongirano je do - daljnjeg. Tačnije: dok se ne “sakupi” dovoljan broj glasova u parlamentu za izbor.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da je vrhovnom državnom tužiocu mandat istekao još u aprilu prošle godine od kada tu funkciju pokriva zamjenik vrhovnog tužioca Veselin Vučković.Kada tome dodamo da je VDT-u u Podgorci istekao mandat i da Tužilački savjet do imenovanja novog funkcioniše, ali da ima ograničeno djelovanje, odnosno ne može da imenuje tužioce, onda je jasno da se ključna karika pravosuđa - tužilaštvo - nalazi u nekoj vrsti blokade, da prijeti dugoročno v.d stanje.
Reklo bi se: preveliki luksuz za državu koja je nakon teško dogovorenih ustavnih promjena, tek ušla u proces više nego neophodnih reformi u pravosuđu. Činjenica je da su za teške zadatke koje se sada nalaze pred Tužilaštvom - ispunjavanje obaveza vezanih za poglavlja 23 i 24 kao i borba protiv korupcije i organizovnog kriminala gdje se nestrpljivo iščekuju konkretni rezultati – potrebni radikalni kadrovski i organizacioni rezovi, što je od bilo kojeg po funkciji vršioca dužnosti nerealno očekivati. Lopta je sada definitivno u dvorištu političkih partija koje tek treba da se dogovore o VDT-u.
Političko nepovjerenje: Da se stanje blokade prolongira pobrinuli su se - poslanici na sjednici Skupštine 27. decembra.
Nesuđenom VDT-u Branku Vučkoviću bila je potrebna dvotrećinska podrška, tačnije zeleno svijetlo 54 poslanika da bi bio izabran. Dobio je 34 glasa – dvadeset manje nego što je trebalo i to samo od poslanika DPS-a i Bošnjačke stranke. Protiv njegovog imenovanja, bilo je 15 poslanika, dok su 24 bila uzdržana.
Iako je Vučković na konsultativnom saslušanju pred Odborom za politički sistem i pravosuđe više puta istakao da će, ako bude izabran na mjesto VDT-a, ispitati sve afere koje se pominju u medijima i naglasio da je nužno organizovanje posebnog Tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, izgleda da to nije bilo dovoljno.
Očigledno je da je za većinu opozicionih poslanika Vučković bio neprihvatljiv jer ih, sudeći po izjavama poslanika, “nije uvjerio da je spreman da se bespoštedno uhvati u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom”. S obzirom na to da se prema novim Ustavnim odredbama VDT bira u Skupštini i to dvotrećinskom većinom u prvom i tropetinskom u drugom krugu glasanja, lako je zaključiti da će za njegov izbor biti potrebno postići - politički kompromis.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, kazao je u izjavi za Portal Analitika, da za v.d. stanje u Tužilaštvu koje se održava skoro godinu dana, prije svega, treba postaviti pitanje političke odgovornosti.- Pitanje odgovornosti treba postaviti onima koji vrše izbor, a plašim se da će tu više biti politike nego struke. Koliko sam čuo, ne postoje nikakve konkretne primjedbe u odnosu na ličnost kandidata Branka Vučkovića, pa moram da zaključim da je u pitanju posljedica duboko usađenog političkog nepovjerenja – ističe Šoć.
Procedure i usaglašavanja: Za razliku od predstavnika struke, oni od kojih zavisi izbor tužioca smatraju da ne treba pričati o polititičkoj odgovornosti. To što VDT još uvjek nije izabran poslanici pripisuju procedurama i potrebi da se usaglase usvojene izmjene Ustava.
Poslanik SNP-a i član Sudskog savjeta Neven Gošović rekao je za Portal Analitika da to što se Tužilaštvo nalazi u v.d. stanju nije pitanje političke odgovornosti, već da je u pitanju samo procedura.- Tu je u pitanju procedura, ali je važno da se što prije dođe do razmatranja prijava kadnidata i da se Skupština što prije izjasni – ističe Gošović.
Slično mišljenje ima i predsjednik skupštinskog Odbora za politički sitem pravosuđe i upravu Rifat Rastoder. Potpredsjednik SDP-a kazao je za Portal Analitika još traje procedura usaglašavanja izmjena koje su uslijedile nakon usvajanja ustavnih amandmana.Odgovarajući na pitane da li je rad VDT-a blokiran iz političkih razloga, Rastoder naglašava da to nijesu politički razlozi već, kao što je njegov kolega iz SNP-a naglasio, riječ je samo o - proceduri.
- Čitava procedura proistekla je iz ustavnih promjena koje su bile rezultat pregovora oko evropskih integracija. Proces koji se tiče izvršavanja nekih obaveza iz agende evropskih integracija se mora dovesti do kraja, i tu se ne može ništa preskočiti. Da li je to produkt politike – to je realtivno pitanje, jer sve je politika na neki način – rekao je Rastoder za Portal Analitika.
Bez očekivanja: Iako se stanovišta struke i politike mimoilaze kada je u pitanju odgovornost, sagovornici Portala Analitika su saglasni u jednom - stanje u kojem se nalazi Vrhovno državno tužilaštvo nije dobro i može ostaviti dugoročne posljedice.
No, potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder ipak smatra da Vrhovni državni tužilac može da obavlja korektno svoj posao u v.d. stanju jer je to “ustavna i zakonska obaveza do izbora stalnih organa”.
Advokat Dragan Šoć sa druge strane, ističe da od vršioca dužnosti prvog čovjeka Tužilaštva ne treba mnogo očekivati i da za jednu državu nije dobro da se prolongira takvo stanje sa aspekta unutrašnjih potreba.
- Generalno, takvo stanje nije dobro u bilo kojem državnom organu, tim prije što čovjek koji rukovodi privremeno neće preduzimati nikakve radikalne rezove u kadrovskom i organizacionom smislu niti to od njega treba i može očekivati. Dobro bi bilo da se izabere VDT i da se poslije izvjesnjog vremena vidi šta taj čovjek jeste ili nije uradio jer produžavanje ovakvog stanja ne vodi dobrom i kvalitetnom radu Tužilaštva – ističe Šoć.Poslanici bi, shodno poslovniku Skupštine, već krajem januara mogli ponovo da glasaju o VDT-u a naši sagovornici su saglasni da će - ako se prevaziđe v.d. stanje u Tužilaštvu - to biti prvi znak da se kvaliteitno raditi i na ispunjavaju uslova iz poglavlja 23 i 24.
U drugom krugu glasanja, međutim, situacija se komplikuje jer osim Vučkovića, kao kandidati pred poslanike pojaviće se i zamjenica Vrhovnog državnog tužioca Stojanka Radović, viša državna tužiteljka u Podgorici Vesna Jovićević, te advokati Goran Rodić i Zoran Piperović. Neizvjesno je koliko će procedura trajati i da li neko može da garantuje da će partije moći da se dogovore oko pet kandidata ako već nijesu mogle oko jednog.
Izvjesno je, međutim, da je i ovog puta struka izostavljena iz cijele priče pošto je Branko Vučković kojeg je predložio Tužilački savjet u startu glatko odbijen. Čini se da će oni na kojima je najveća odgovornost (čitaj: političke partije) krivca za nezavidnu situaciju u kojoj se našlo Tužilaštvo tražiti u “procedurama i usklađivanjima”, a ne u sopstvenim političkim kalkulacijama i kompromisima od kojih će na kraju, ipak, sve zavisiti.
Balša KNEŽEVIĆ
