Đuranović je kazala da će u kotorskoj galeriji izložiti 25 slika manjeg formata. Govoreći o stvaralačkom procesu, ona je za Portal Analitika istakla da je na pomenutom ciklusu slika radila proteklih godinu i po dana, te da je „Anima Mundi“, tematski, logičan nastavak prošlih ciklusa, gdje je mitologija prisutna kao neiscrpan izvor nadahnuća.
- Na ciklusu „Anima Mundi“ sam radila godinu i po dana. Kroz ciklus prolazim kao kroz „drugi svijet“ i nikad ne ostajem u onom već utvrđenom i poznatom, već kontinuirano težim novim iskustvima - pojasnila je Đuranović i dodala:
- „Anima Mundi“ je logični nastavak prošlih ciklusa koji su se tematski kretali u okviru istih univerzalnih poruka, gdje je mitologija prisutna kao neiscrpni izvor nadahnuća, metafizika suprotnosti, dualiteta, simboli, paralelni svijet i privid harmoničnosti, kao i kosmos, privid reda i harmonije. Slikarstvo je uobličavanje, davanje života nečemu, stvaranje skladnog organizma. Novi ciklus izgleda kao kosmička geografija.
Očitava se Univerzum sa mjesecom, koji je vječiti putnik i nikad nije na istom mjestu, a zvijezde na nebu, kao svici ili sjajne tajanstvene svjetiljke. Promjenljivost u kosmosu, završetak nečega znači početak drugoga ili njegovu obnovu, otvara optimizam i širinu, kao kad se pojavi duga poslije kiše - mišljenja je Đuranović.
Ona je potcrtala da je sama tematika ciklusa „Anima Mundi“, odnosno „Duša Svijeta“, za nju bila inspirativna, kako zbog simbolike, tako i zbog osjećaja jedinstva sa univerzumom.
- Za mene je to inspirativna tema („Duša Svijeta“) - interesuje me kosmos i dešavanja u njemu. „Anima Mundi“ kao tema daje neograničenost u istraživanju - kada počinjem da posežem za iskustvima koja zadovoljavaju dušu i koja dotiču samu srž našeg bića. Dok slikam sjedinjujem se sa kosmosom i imam osjećaj jedinstva sa univerzumom.
Pojašnjavajući značenje teme „Anima Mundi“, Đuranović navodi da ona zapravo predstavlja kosmičku galeriju slika, poput vrste filmskog zapisa svega što se ikada dogodilo na svijetu.
- U Starom Egiptu taj zapis je čitan prilikom suđenja duši umrlog, nakon smrti. U hrišćanskoj Bibliji, u Otkrovenju Sv. Jovana, kaže se da su knjige bile otvorene i duši suđeno po njihovim zapisima. Postoji zapis svega što se dogodilo, ali što je sa onim što će se tek dogoditi... Vječita inspiracija je kosmos - čovjek je mikrokosmički odraz Makrokosmosa ili Univerzuma u kome živi, i po ovoj teoriji sve snage i sile tog Univerzuma mogu se naći u njemu - dodala je ona.
Đuranović akcentuje da se kroz ovaj ciklus slika transformiše i izmješta izvan uzanih granica, te prolazi kroz iskustvo skrivenih dimenzija.
- Kroz slikarstvo, konkretno kroz ciklus „Anima Mundi“ se izmještam izvan uzanih granica i prolazim kroz iskustvo skrivenih dimenzija. Svaki ciklus diktira novo iskustvo i predstavlja novu transformaciju. Stvaranje slike je kao i stvaranje galaksije - slikar je alhemičar koji ima bogati unutrašnji život koji uspijeva da materijalizuje u slici.
Alhemičar traži znanje kroz lično iskustvo.Tako je i slikarstvo jedno putovanje koje te vodi ni sam ne znaš gdje, ali svakako je puno pokazatelja i znakova, iskustvo života koje je podijeljeno u djeliće vremena i aktivnosti. A slikar-alhemičar se trudi da mu se ti djelovi ne raspadnu - zaključila je Đuranović.
A.POPOVIĆ
