Stalno ponavljam svojim sagovornicima, institucionalnim i vaninstitucionalnim, da je Italija bila je prva zemlja koja je vjerovala u Crnu Goru, koja je donijela realne investicije značajnog obima. Naši investitori doprinose modernizaciji crnogorskog tržišta. Nikada nijesu za uzvrat tražili nikakve privilegije, već su uvijek ohrabrivali okvir modernog zakonodavstva koje je kompatibilno sa zakonima Evropske Unije. Italijanski investitori se ne plaše fer konkurencije, mi je se ne bojimo, i ne želimo da budemo zaštićeni u Crnoj Gori. Naši investitori su ovdje jer žele igrati po pravilima savremenog tržišta“, kazao je u ekskluzivnom razgovoru za Portal Analitika ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako.
Odgovarajući na pitanje da li u nekim djelovima crnogorske javnosti primjećuje rezervisanost ili čak negativan odnos prema italijanskim investitorima, ambasador je kazao da uzrok tome mogu biti i neke unutrašnje političke dinamike vezanu za samu zemlju.
-Naravno da ja želim i da pozivam na jedan korektan odnos. Ali, za mene korektan odnos znači poštovanje zakona, a taj se problem do sada nije postavljao u Crnoj Gori. Računamo i na agilnost od strane političkih snaga u Crnoj Gori kako bi se usvojila legislativa koja bi bila na liniji Evropske unije, jer to su pravila koja omogućavaju italijanskim investitorima - i bilo kojem drugom evropskom investitoru - da gleda na Crnu Goru sa blagonaklonošću. Treba stvoriti uslove kako bi Crna Gora postala što privlačnija stranim investitorima, da mogu ući u takmičenje sa ostalim konkurentima, prema zakonima tržišta - ističe ambasador Del Monako.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete Vaš dosadašnji boravak i rad u Crnoj Gori? U aprilu će biti godina dana od kada ste ambasador Republike Italije.
DEL MONAKO: To je vrijeme prosto proletjelo. Nisam imao vremena da se dosađujem, niti da obavim sve zvanične posjete koje sam želio.
Ako bi trebalo da se napravi bilans ovih devet mjeseci provedenih u Crnoj Gori, možemo biti objektivno zadovoljni jer, ako napravimo sintezu, Italija i Crna Gora u tom su periodu potpisale dva veoma važna sporazuma na planu pravosuđa, jedan sporazum na planu nauke i tehnologije između dvije vlade, te dva memoranduma o saradnji između Ministarstva nauke Crne Gore i Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, koji se već primjenjuju.
Crnogorski ministar ekonomije Kavarić i italijanski ministar za ekonomski razvoj Flavio Zanonato potpisali su protokol koji promoviše saradnju među preduzećima. Napravili smo i cijelu seriju kulturnih inicijativa - dva filmska festivala, jedan koncert džez muzike u Petrovcu, pa koncert koji smo organizovali u čast proslave italijanskog Dana Republike, 2. juna. Ako tome dodamo sve susrete, posjete, razmjenu, mislim da je napravljen jedan ozbiljan posao, naravno, zahvaljujući timu kojim imam čast da rukovodim, te izvanrednoj podršci koju imamo od svih političkih snaga u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Molimo Vas da nas podsjetite na situaciju koju ste zatekli kada ste došli u Crnu Goru sa aspekta italijanskih investicija, kao i Vaš ostvrt na to koja je aktuelna pozicija Italije i njenih investitora u crnogorskoj ekonomiji i privredi.
DEL MONAKO: Ja sam zatekao ekstremno interesantnu situaciju; nije sve bio ružičasto. Ne treba kriti da je osnovni problem bio problem duga prema EPCG u kojoj je suvlasnik i italijanska A2A, kako je svima poznato. Bio je to momenat napetosti mada ti problemi, naglašavam, nikada nisu uticali na bilateralne odnose dvije zemlje. Uvijek smo bili spremni da radimo i da zasučemo rukave, da tražimo rješenja kako bi italijanske investicije ostale u Crnoj Gori, da Italijani gledaju na crnogorsko tržište kao na tržište koje pruža mogućnosti. Moram reći da se tokom ovih devet mjeseci značajno smanjila zabrinutost koju sam imao prvih sedmica nakon mog dolaska, i da smo uspjeli da svuda izgradimo klimu povjerenja.
ANALITIKA: Na koju zabrinutost mislite? Da li na onu u vezi mogućnosti - o kojoj se špekulisalo u medijima - da bi se A2A mogla povući, što bi izazvalo i povlačenje ostalih italijanskih investitora?
DEL MONAKO: Na zabrinutost, naravno, u vezi sa A2A. Ali, ja uvijek odvajam probleme jedne od drugih. Taj problem o kojem pričate – priča o povlačenju svih italijanskih investitora - nikada nije postojao.
ANALITIKA: A jeste li primijetili u dijelu crnogorske javnosti neku rezervisanost u odnosu na A2A i uopšte – u odnosu na italijanske investicije?
DEL MONAKO: Jasno je da danas u medijima najbolje prolaze informacije koje „odzvanjaju“, priče sa skandalističkim prizvukom. Nije tajna da je polemika koju smo mogli pratiti u medijima tokom proteklih mjeseci, posebno tokom ljeta, mogla izazvati zabrinutost zbog kritičkog stava prema stranim investitorima. Te stavove je, po mom mišljenju, ponekad karakterisala nedovoljna objektivnost.
Ali, stalno ponavljam svojim sagovornicima, institucionalnim i vaninstitucionalnim, da Italija nije bila samo najveći investitor u Crnoj Gori. Više od toga - bila je prva zemlja koja je vjerovala u Crnu Goru, koja je donijela realne investicije značajnog obima. Naši investitori doprinose modernizaciji crnogorskog tržišta. Nikada nijesu tražili nikakve privilegije, već su uvijek ohrabrivali okvir modernog zakonodavstva koje je kompatibilno sa zakonima Evropske Unije. Italijanski investitori se ne plaše fer konkurencije, mi je se ne bojimo i ne želimo da budemo zaštićeni u Crnoj Gori. Naši investitori su ovdje jer žele igrati po pravilima savremenog tržišta.
Svjestan sam da od nekih segmenata društva može biti i negativnih tonova, kojima uzrok mogu biti i neke unutrašnje dinamike vezane za samu zemlju. Naravno da ja želim i da pozivam na jedan korektan odnos. Ali, za mene korektan odnos znači poštovanje zakona i zakona tržišta, a taj se problem do sada nije postavljao u Crnoj Gori. Računamo i na jednu agilnost od strane političkih snaga u Crnoj Gori, kako bi se usvojila legislativa koja bi bila na liniji Evropske unije, jer to su pravila koja omogućavaju italijanskim investitorima, i bilo kojem drugom evropskom investitoru, da gleda na Crnu Goru sa blagonaklonošću. Treba stvoriti uslove kako bi Crna Gora postala što privlačnija stranim investitorima, da mogu ući u takmičenje sa ostalim konkurentima prema zakonima tržišta.
ANALITIKA: Italija je bila lider po investicijama u Crnoj Gori. Da li je to i sada; očekujete li da Italija i dalje bude lider među stranim ulagačima u Crnu Goru?
DEL MONAKO: Sa statistikama se može prilično igrati, zavisno od toga u koji segment želimo da uperimo reflektore. Ako gledamo na industriju i na sektor energetike - izgleda da jesmo. Ali, biti prvi, drugi ili treći, po mom mišljenju ne znači mnogo. Bitno je biti prisutan. Važno je vjerovati u ovo tržište. Jer, mi smo dvije zemlje koje imaju zajedničku granicu, to je najvažnija stvar. Postoje duboki odnosi i veze između naših naroda koji prevazilaze priču o investicijama i investitorima koji – ako želimo da se izrazimo drugačije – čine neizostavno tako bliskim te odnose, pa i na ekonomskom i na industrijskom planu.
No, osim važnih investicija - pored Barske luke, Terne, A2A - ima mnogo manjih preduzetnika koji se obraćaju ovoj ambasadi da traže informacije, kao što ima i velikih preduzetnika koji istražuju crnogorsko tržište, što mene čini posebno zadovoljnim.
ANALITIKA: Da li Vam se italijanski privrednici žale na opstrukcije, smetnje ili birokratske prepreke?
DEL MONAKO: Moja je impresija da je Crna Gora jedna veoma otvorena zemlja, veoma raspoložena i puna volje da privuče investitore. Naravno da problemi postoje, da je prenaglašena birokratija, da ima sporosti u nekim administrativnim, procesima, ali to nije problem samo Crne Gore. Ipak, to je problem koji treba razmatrati i riješiti.
ANALITIKA: Italija je svjetska turistička velesila. Kako onda objašnjavate da do sada nije pokazala interesovanje za ulaganja u turističku privredu u Crnoj Gori?
DEL MONAKO: Moram reći da je taj sektor iznenadio i mene. Očekivao bi mnogo više italijanskih turističkih operatera da kuca na ova vrata. Pitam se - ali je to potpuno moje privatno rezonovanje – da nije možda riječ o nepovoljnom periodu, da jednostavno nisu povoljna vremena, jer je ekonomski momenat takav da iziskuje oprez. Zbog toga je teško planirati i praviti velike investicije u inostranstvu, a u oblasti turizma nema mnogo onih koji imaju daha za trku da idu i preko granica.
Ali, posljednjih mjeseci - iz razloga rezervisanosti i diskrecije ne mogu vam otkriti o kome se radi - jedan zaista veliki investitor pokazuje interesovanje za ulaganja u Crnu Goru. Razmišlja, posmatra tržište, i vidjećemo što će biti.
ANALITIKA: Hotelijer ili neko drugi?
DEL MONAKO: Riječ je o nekome iz sektora turističkih resorta. Ali, sa druge strane, kao kompenzaciju za to što još nema velikih investitora u turističku privredu, Italijani sve više posjećuju Crnu Goru, jer imate odličnu kampanju za turizam. Crna Gora je na samom vrhu turističkih statistika za godišnji rast turističkih brojki. U Italiji se sa sve više radoznalosti gleda na Crnu Goru zbog prirodnih ljepota. Lično bih volio da ima još više Italijana koji posjećuju Crnu Goru, pogotovo njene planine. Mislim da italijanski turisti nisu dobro pokriveni statistikama o posjeti Crnoj Gori, jer često dolaze samoinicijativno, u sopstvenoj režiji, autom, jedrilicama...
Nadam se, kao diplomata, većim investicijama u tom sektoru, ali lično imam veliki respekt za ono što je sud i procjena privatnika. Jer, privatnici imaju svoju logiku interesa. Oni dolaze kada smatraju da postoje uslovi. Mi moramo objasniti što je Crna Gora, gdje je njena snaga, koji su njeni potencijali i perspektive i koje su joj slabe tačke. A na njima je da donesu odluke, koje su uvijek u skladu sa ekonomskim interesima. Imam veliko poštovanje za njih, jer su oni ti koji preuzimaju odgovornost.
ANALITIKA: Za kraj januara najavljen je početak gradnje podmorskog energetskog kabla između italijanske i crnogorske obale. Da li stvari teku po planu prema Vašim informacijama?
DEL MONAKO: Ta je informacija o kraju januara kao roku za početak gradnje - pripisana meni. Međutim, preslušao sam vlastitu izjavu, ona je i na Jutjubu, i nijesam našao, niti se sjećam da sam kazao da će gradnja početi krajem januara. Kazao sam – za koji mjesec, a to može značiti jedan, ili više. Ali, ozbiljno – radovi na kablu sa italijanske strane su već počeli. Vjerujem da se neće kasniti s početkom ni sa crnogorske strane. Valja, međutim, naglasiti da cijeli posao oko kabla nije takav da počinje početkom februara ili krajem januara, nekog preciznog dana. Oni su već počeli samim projektovanjem, izradom električnih centrala, stanica, mašina, turbina, to je posao koji je započet godinama ranije.
To je kompleksan posao i malo je firmi na svijetu, možemo ih nabrojati na prste, koje mogu odraditi takav posao. Neke stvari zavise od Terne i od autorizacija koje Terna dobija iz Crne Gore. Ali, oni poslovi koji su u službi kabla, već su počeli. Taj kabal mora negdje da se nakači.Vremenski slijed zavisi i od izdavanja autorizacija.
ANALITIKA: Da li su problemi sa Hrvatskom riješeni?
DEL MONAKO: Ne vjerujem da je sve okončano. Riječ je o veoma kratkom potezu, koji prolazi kroz hrvatske teritorijalne vode. Ali, vjerujem da će se naći neko rješenje što je prije moguće. Ponavljam – vjerujem da će se stvar riješiti u razumno brzom vremenu.
ANALITIKA: Posjetili ste veliki broj crnogorskih opština. Koja su Vam zapažanja?
DEL MONAKO: Te posjete su mi donijele i puno zabave. Imate toliko interesantnih stvari. Želim da obiđem i vidim što više, kako bi shvatio ovu zemlju. Jer Crna Gora je mala, ali ima mnogo unutrašnjih duša – ima veliko bogatstvo u društvenom smislu koje prilično prevazilazi njenu teritoriju. Ovo je veoma interesantna zemlja – zbog razlika u potrebama, zbog religija, naroda koji tu žive, različitih načina razvoja onih koji su u unutrašnjosti i onih koji se oslanjaju na more, ko gleda u Veneciju, a ko u ostatak Balkana.
Lično, obožavam planinu. Išao sam u Pljevlja da posjetim spomenik palim borcima Divizije Garibaldi. Ostao mi je Ulcinj. Bio sam tamo privatno, i to je grad sa velikim i posebnim šarmom, veoma je lijep. Bio sam tamo u privatnoj posjeti, ali nisam još u zvaničnoj. Moram reći da su me svuda veoma toplo dočekali.
Naše su veze, ponavljam, veoma duboke i intenzivne. Napraviću primjer – preko Bara ide kompletna proizvodnja Fijata iz Kragujevca. U Barsku luku dolaze za auta Grimaldijevi brodovi koji transportuju vozila Fijat 500 po cijelom svijetu, do Baltimora. U Baru se još uvijek nalaze tragovi genijalnosti Guljerma Markonija i blistavosti Serenissime. Mislim i na Budvu, Kotor...
ANALITIKA: Koje je Vaše mišljenje - da li Crna Gora ima administrativnih kapaciteta za sve reforme?
DEL MONAKO: Ne želim da budem optimista bez pokrića. Ali iskreno – mislim da imate veliku odlučnost koja karakteriše sve neophodne snage u društvu.
Ustavne reforme u oblasti pravosuđa usvojene od strane parlamenta 31. jula prošle godine bile su fundamentalni korak sa konkretnim rezultatom, i vaša Vlada pokazuje snažno usmjerenje da primijeni te reforme.
Otvaranje poglavlja 23 i 24 znači da tek sada počinju pravi pregovori, da se vidi što treba da se uradi, koji su naredni koraci, a brzina kojom će se postizati rezultati zavisi samo od Crne Gore. Jer Brisel ne kaže koji su rokovi. Brisel ne kaže – do sjutra ili do određenog roka morate uraditi ovo ili ono. Postoje prioriteti koji se odnose na reforme pravne države. Poglavlja 23 i 24 predstavljaju prioritet. Činjenica da je odlučeno da se prvo otvore ova poglavlja znači da je to jedan dug i skup proces koji upošljava sve političke snage, kako pokazuju iskustva ranijih proširenja.
Zato pitanje da li Crna Gora ima administrativne snage za pregovore ili nema – procijenićemo na kraju tog procesa. Ja imam povjerenja, jer me na to navodi iskustvo iz prethodnih mjeseci. Kada postoji toliko snažno političko zalaganje, rezultati ne izostaju. Imam potrebu da podvučem – ispunjavanje reformi vezanih za ova dva poglavlja olakšava put prema Atlantskom savezu, mada članstvo u NATOu nije obavezno. Riječ je o reformama koje, po mom mišljenu, moraju biti napravljene nezavisno od procesa pregovaranja koji je u toku, nezavisno od članstva i u EU i u NATO. Jer, reformisati pravnu državu znači – modernizovati društvo, obezbijediti novim generacijama jedan moderniji normativni i zakonski okvir. Ali ne treba nikako zaboraviti da buduće generacije jesu sadašnjost, sadašnja najmlađa pokoljenja.
ANALITIKA: Da li su ovdašnji političari svjesni obima i suštine promjena koje će se desiti u Crnoj Gori tokom evropskih integracija?
DEL MONAKO: Kada se govori o reformama od 31. jula, tu se ne misli i ne radi o volji i o namjeri - to je fakat. Riječ je o zakonu, o reformi Ustava izglasanoj u Parlamentu.
Ulazak u Evropsku uniju znači potpunu spremnost i volju da se „softver“ društva ažurira u skladu sa onom Evropske Unije. Ali proces proširenja, pored mnogo lijepih stvari, ne znači samo to da se dobije novac za modernizaciju struktura, ili postave uslovi za slobodnije tržište. To je modifikovanje svih struktura u zemlji. Jer, ulazak u EU znači do kraja uticati na realnost jedne zemlje koja usvaja i dijeli principe koji su se kreirali u EU ne samo od 50-tih godina naovamo, već se kreiraju dan za danom. Članstvo u Evropskoj uniji podrazumijeva stalni evolutivni proces.
Kada kažemo da želimo Crnu Goru zrelu za EU, znači da trebamo Crnu Goru koja je sposobna da pridonese evropskoj stvari, da radi sa ostalima članicama rame uz rame, kako bi ojačala, produbila i proširila proces evropskih integracija.
ANALITIKA: Da li će se od Crne Gore tražiti hapšenje „krupnih riba“, ali i konačno rasvjetljvanje slučaja napada na novinare?
DEL MONAKO: Imati pravnu državu - znači da građani imaju povjerenja u vlast i u pravni sistem.
Na crnogorskom sudstvu je da započne procese i da privede pred lice pravde one koji su odgovorni za zločine, da im sudi po zakonu, garantujući pravičan proces i pravo na odbranu. Ja poštujem nezavisnost i autonomiju sudstva, ne komentarišem njihove odluke. Naravno, kao što sam već imao prilike da izjavim prethodnih dana izražavajući moju solidarnost sa dnevnim listovima Vijesti i Dan, počinioci bombaškog napada na Vijesti i fizičkog napada na novinarku Dana moraju biti pronađeni i kažnjeni, u skladu sa zakonom Crne Gore.
Gordana BOROVIĆ
(foto: Balša Rakočević)