On je kazao da će predloženim zakonom biti obezbijeđeno očuvanje javnog zdravlja, sprečavanje prenosa zaraznih bolesti, preduzimanje mjera i sistema kvaliteta u obavljanju transfuziološke djelatanosti, uz obezbjeđenje davanja krvi koje je dobrovoljno, anonimno i bez naknade.
“Primjena dosadašnjeg Zakona o obezbjeđivanju krvi ukazala na potrebu potpunijeg uređenja standarda kvaliteta, bezbjednosti i nadzora u prikupljanju, testiranju, preradi, skladištenju, distribuciji, izdavanju i upotrebi krvi i komponenti krvi, u cilju obezbjeđenja visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi”, rekao je Radunović agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, dosadašnji Zakon o obezbjeđivanju krvi je bilo potrebno potpunije usaglasiti sa propisima Evropske unije koji uređuju tu oblast, zbog čega je Ministarstvo zdravlja pripremilo novi zakon.
Radunović je najavio da će u narednom periodu biti nastavljene aktivnosti na reformi zdravstvenog sistema, koja je dugotrajan proces i zahvata sve segmente zdravstvene djelatnosti.
Hronične nezarazne bolesti su, kako smatra Radunović, poseban izazov, pojašnjavajući da zahtijevaju osmišljen pristup i kreiranje aktivnosti koje su usmjerene ka otklanjanju riziko faktora, “prije svega, energičnijim multisektorskim pristupom u afirmaciji zdravih stilova života i edukativno vaspitnim radom”.
“U tom smislu, biće donešen Akcioni plan za borbu protiv hroničnih nezaraznih bolesti za period 2014-2016, sa aktivnostima i nosiocima tih aktivnosti koje će doprinijeti suzbijanju i eliminaciji riziko faktora (upotreba nikotina, alkohola, stres, nezdrava ishrana, unos soli, fizička neaktivnost), u cilju smanjenja visike stope obolijevanja i umiranja od bolesti srca i krvnih sudova”, kazao je on.
Prema riječima Radunovića, reforma je proces, pojašnjavajući da pojedini segmenti zdravstvenog sistema još nijesu zahvaćeni promjenama i da su moguće pojave određenih barijera dostupnoj zdravstvenoj zaštiti.
“Takve barijere mogu stvoriti prostor za koruptivne radnje i inoviranjem Akcionog plana za borbu protiv korupcije u zdravstvu treba da se prepoznaju aktivnosti kojima će se efikasno smanjiti prostor za postojanje ove negativne pojave”, precizirao je Radunović.
On je rekao da značaj uvođenja privatne inicijative u oblast zdravstvene zaštite, zahtijeva identifikovanje oblasti za uključivanje privatnog sektora, u pružanju zdravstvenih i nezdravstvenih usluga.
„Uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova će se sagledati sa aspekta racionalizacije sredstava, konkurentnosti, dostupnosti i kvaliteta zdavstvene zaštite“, dodao je Radunović.
Kako je kazao, ove godine je planirana primjena mjera energetske efikasnosti u pet od 13 planiranih zdravstvenih objekata, projektom koji će biti finansiran kreditom Svjetske banke.
„Ove godine biće nastavljeni i pregovori sa Svjetskom bankom za dobijanje kredita u cilju unapređenja upravljanja i finansiranja zdravtsvenog sistema i poboljšanja dostupnosti i kvaliteta zdravtsvenih usluga i finansijaske održivosti sistema“, kazao je on.
U okviru novca iz ovog kredita, kako je dodao, planirana je izgradnja Infektivno-dermatološke klinike Kliničkog centra Crne Gore. (Mina)
