Na godišnjem nivou obavimo oko 700.000 pregleda

Enorman porast populacije u Glavnom gradu uslovio je da medicinskim ustanovama nedostaje stručno osoblje i prostorni kapaciteti. Tako, od ukupno 70 timova ljekara koliko ih ima u domovima zdravlja, za izabranog ljekara slobodno je svega pet doktora, kao i nekoliko pedijatara, kaže sagovornik Portala Analitika, na glašavajući da je broj slobodnih mjesta za registraciju izabranih ljekara prilično skroman. Da bi se ovaj problem riješio potrebna su dodatna novčana sredstva i ulaganja, koja nije lako obezbijediti.

-Sredstva jesu nedovoljna i ograničena, ali smatram da postojeći kapaciteti nijesu iskorišteni u dovoljnoj mjeri, kaže dr Kavarić i dodaje da imaju pozitivne signale iz Ministarstva zdravlja, koje radi na sistematizaciji domova zdravlja.

-Aktivno sarađujemo kako bismo napravili model koji će podrazumijevati, ne povećan, nego optimalan broj zaposlenih. Moram napomenuti da je podgorički Dom zdravlja snažno zastupa princip daljeg smanjivanja administracije, a povećanja broja zdravstvenih profesionalaca. Mi smo zdravstvena instutucija sa najmanjim procentom administracije u odnosu na broj zdravstvenih radnika. Nastojaćemo da u narednom periodu stavimo u kompletnu funkciju i naše objekte u centru grada, čime će dobar dio naših organizacionih cjelina dobiti adekvatnije uslove za rad, kazao je dr Kavarić i najavio da će uskoro biti omogućeno povezivanje podataka domova zdravlja sa bolnicama i Kliničkim centrom, kako bi se obezbijedila bolja i efikasnija prohodnost informacija i pacijenata i samim tim obezbijedila bolja zdravstvena zaštita.

- Pored zakazivanja, pomak se mora napraviti u razmjeni informacija. Ljekaru u Kliničkom centru mora biti dostupan set informacija koji ima izabrani ljekar u Domu zdravlja. Tako će lakše „putovati“ svi brojni dijagnostički konsultantski nalazi, u oba smjera. Opservacija će biti lako dostupne, nema trošenja papira, a izabrani ljekar će moći da još kompetentnije, brže i kvalitetnije rješava zdravstvene potrebe  svojih pacijenata i da najbolji savjet, ocjenjuje dr Kavarić u intervjuu za Portal Analitika.

U intervjuu za Portal Analitika dr Kavarić najavljuje i otvaranje Porodičnog savjetovališta, što je, kako kaže, rezultat rasta problema u funkcionisanju porodice i povećanja vršnjačkog nasilja, te je, prema njegovom mišljenju, potrebno uključiti profesionalne medicinske institucije u rješavanju problema porodice i tinejdžera.

KAVARIĆ: Dnevni protok pacijenata u Domu zdravlja je između pet i sedam hiljada. U toku epdemija, kada imamo povećan broj virusnih infekcija, broj pregleda se kreće blizu 10.000 dnevno! Naša laboratorija, koja je najveća u Crnoj Gori, usluži u toku dana oko 700 pacijenata, a prosječan broj analiza po pacijentu je 10. Kad se sve sabere, imate oko 70.000 jediničnih analiza dnevno. Zanimljiv je podatak da smo u laboratoriji u 2013. uradili preko million analiza.

U dijagnostičkom centru, na rentgen, ultrazvučnim i mamografskim aparatima, obavi se od 300 do 400 dijagnostičkih pregleda dnevno. Nadalje, patronaža obavi prosječno 500 kućnih posjeta. Napomenuo bih i da uzorkujemo laboratorijske nalaze nepokretnim bolesnicima, što je oko 100 posjeta. Takođe, transportujemo više desetina pacijenata dnevno u raznim smjerovima i pravcima u Glavnom gradu i širom Crne Gore. Kada sumiramo, dolazimo do podatka da se na godišnjem nivou, u Domu zdravlja Podgorica, obavi oko 700.000 prvih pregleda. Drugim riječima, godišnje jedna “čitava” Crna Gora dođe na pregled u naš Dom zdravlja.

KAVARIĆ: Mi imamo nešto preko 240.000 obavljenih registracija. Međutim, kao što ste naveli, Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu i licima koja se ne mogu registrovati u podgoričkom Domu zdravlja, jer su registrovani u drugim crnogrskim gradovima a privremeno, za kraći ili najčešće duži period borave u Glavnom gradu. Tu populaciju čine prije svega oko 10.000 studenata na našim Univerzitetima, te oko 15.000 penzionera iz drugih gradova  koji su kod svojih porodica  i oko 10.000 zaposlenih u Podgorici koji su prijavljeni u Domovima zdravlja širom Crne Gore. Svi oni dobjaju kompletnu zdravstvenu zastitu kod nas. Takođe pružamo zdravstvene usluge i raseljenim licima u Kampu Konik i licima sa statusom azilanata kojih je više hiljada. Ako navedene cifre saberemo sa brojem lica koja su registrovana, to je jednako polovini broja stanovnika Crne Gore!

KAVARIĆ: Da, nedostatak stručnog osoblja je realan problem, kao i nedostatak prostornih kapaciteta. Imamo trenutno samo pet ljekara za odrasle koji su slobodni za registraciju, od ukupno 70 timova, kao i nekoliko pedijatara, što je prilično skroman broj slobodnih mjesta za registraciju. Očigledno da se o tom problemu mora razgovarati i tražiti rješenja, jer je zdravstvena zaštita ubjedljiv kriterijum za ocjenu kvalitet života u jednom gradu. Naša zdravstvena ustanova je jako dobro povezana sa svim domovima zdravlja, u svakom smislu kolegijalne i profesionalne komunikacije i zbrinjavanju pacijenata. Sredstva jesu nedovoljna i ograničena, ali smatram da postojeći kapaciteti nijesu iskorišteni u dovoljnoj mjeri.

KAVARIĆ: U intezivnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom zdravlja, jer su trenutno aktuelne izmjene i dopune postojećih akata o sistematizacijama radnih mjesta u svim javnim zdravstvenim ustanovama. Aktivno sarađujemo kako bismo napravili model koji će podrazumijevati, ne povećan, nego optimalan broj zaposlenih. Moram napomenuti da je podgorički Dom zdravlja snažno zastupa princip daljeg smanjivanja administracije, a povećanja broja zdravstvenih profesionalaca. Mi smo zdravstvena instutucija sa najmanjim procentom administracije u odnosu na broj zdravstvenih radnika. Veliki problem su i prostorni kapaciteti. Nastojaćemo da u narednom periodu stavimo u kompletnu funkciju i naše objekte u centru grada, čime će dobar dio naših organizacionih cjelina dobiti adekvatnije uslove za rad.

KAVARIĆ:  Zbog velikog broja pacijenata, u nekim organizacionim cjelinama se i duže čeka. Broj registracija po ginekologu je od pet do osam hiljada žena, što je propisano standardom i normativom. Drago mi je da su naše sugrađanke edukovane, te da imamo povećan priliv  na preventivne preglede. Sada se sve kontrolišu i kad nijesu bolesne i to više nije tabu tema. Zbog trenutne ekonomoske situacije i životnog standarda, građani su naučili da štede tako da, iako privatno mogu obaviti plaćene preglede, naše sugrađanke znaju da sa zdravstvenom knjižicom, besplatno, mogu dobiti kvalitetnu uslugu u našoj zdravstvenoj ustanovi koja je snadbjevena opremom i i kadrom i drago mi je da intezivno koriste naše usluge. Moram napomenuti da je za primarnu zdravstvenu zaštitu prioritet zaštita ugroženih grupa, trudnica, dijabetičara, raseljenih lica, marginalizovanih grupa i posebno naših uvaženih penzionera kojih je oko 30.000.

KAVARIĆ: U Domu zdravlja trenutno imamo savjetovalište za dijabetes, osteoporozu, za mlade, za astmu kod djece, za reproduktivno zdravlje mladih,  školu roditeljstva i  školu za trudnice, a trenutno smo kao što ste rekli, u pripremi Porodičnog savjetovališta. Koncipiramo predlog modela, konsultujemo civilni sektor, jer je evidentno da je izražena potreba za porodičnim savjetovalištem. Puno je problema u porodičnoj zajednici, razvoda, kao i problema u komunikaciji i vaspitanju djece. Mnogo je pitanja na koji tinejdžeri traže odgovor i gdje je nužno pravilno usmjeriti ih na pravi put. Mi smo vrlo otvoreni kao institucija i u odnosu na korisnike psihoaktivnih suptanci. Najavio bih i da pripremamo otvaranje savjetovališta za bolesti zavisnosti. Imamo naše stručnjake, to je zahtjevan plan i pažljivo pripremamo koncept.

KAVARIĆ: Novca za dopunsko finansiranje - definitivno nema. Ali, kao što sam prethodno naveo, sve naše kapacitete treba racionalno iskoristiti. Insitucije ovog tipa moraju da se okrenu principu modernog menadžmenta. Kancelarije više ne smiju biti mjesta gdje se čeka kraj radnog vremena i gdje očekujemo da neko drugi vodi računa o sistemu. Organizacija zdravstvenih centara  mora da bude korporativna. Udruzenja koja okupljaju grupe pacijenata ili korisnika kao sto su trenutno vrlo organizovani Savez udruženja penzionera nam redovno daju savjete i sugestije, u kom pravcu naše usluge treba da se poboljšaju. Treba raditi na tome da građani imaju povjerenje u zdravstenu instituciju i zdravstveni sistem i da iskorijenimo i pomisao na pojavu korupcije. To se postiže i kroz funkcionalno integrisanje svih zdravstvenih nivoa i ustanova.

KAVARIĆ: Upravo tako. I pacijenti moraju da shvate da ih ne možemo slati svaki dan uputom kod specijaliste, već mora da postoji ocjena stručne realne potrebe. Sada želimo da napravimo sistem da kad dobijete uput za bolnicu ili Klinički centar, odmah dobijete vrijeme i datum pregleda. Na taj način ste uštedjeli zdravlje i vrijeme pacijenta. Potrebna je adekvatna integracija informatičkog i organizacionog sistema kako bismo razvili druge servise.

KAVARIĆ: Klinički centar ima svoj sistem koji je specifičan, ali on mora biti uvezan sa sistemom primarne zdravstvene zaštite, tj.domovima zdravlja. Nije problem samo u zakazivanju pregleda i dužini čekanja, jer mi sarađujemo i sa privatnim institucijama koje su sada dio zdravstvenog sistema.

Pored zakazivanja, pomak se mora napraviti u razmjeni informacija. Ljekaru u Kliničkom centru mora biti dostupan set informacija koji ima izabrani ljekar u Domu zdravlja.

Tako će lakše „putovati“ svi brojni dijagnostički konsultantski nalazi. U oba smjera.  Opservacija će biti lako dostupne, nema trošenja papira, a izabrani ljekar će moći da još kompetentnije, brže i kvalitetnije rješava zdravstvene potrebe  svojih pacijenata i da da najbolji savjet.

U narednom periodu radiće se i na dodatnoj funkcionalnoj  integrisanosti primarnih zdravstvenih ustanova - Domova zdravlja  sa sekundarnim i tercijarnim nivoom - bolnicama i Kliničkim centrom, kako bi se obezbijedila bolja i efikasnija prohodnost informacija i pacijenata i time obezbijedila funkcionalnija i bolja zdravstvena zaštita.

Moramo da izbjegnemo slijepi put, gdje pacijenti po nekoliko puta idu zbog iste stvari u institucije koje su udaljene svega nekoliko metara. S druge strane, pacijent takođe mora biti više edukovan, kako bi bili takoreću „ravnopravni partneri“. Često se dešava da pacijenti dolaze i provjeravaju ljekare. Moramo znati šta su stvarne racionalne potrebe, a šta želje i moramo da poštujemo zdravsteni sistem.

KAVARIĆ: Jesmo i drago mi je da istaknem da je izraženo povećanje zadovoljstva usluga u primarnim zdravstvenim sistemima zaštite. Taj rast povjerenja je aktuelan još od 2005.godine, kada smo napravili reformu domova zdravlja. Trenutno nezadovoljstvo pravi mobilnost pacijenata. Naši sljedeći izazovi su zbrinjavanje građana koji su registrovani u Fondu zdravstva, ali ne žive u Podgorici. Kako sam naveo, to je oko 35.000 osiguranika. Postavlja se pitanje, kako odgovoriti na gužve u ljetnjim sezonama, na potrošnju ljekova u podgoričkim apotekama, kao i pružanje zaštite na selima gdje prijeti gašenje ambulanti. U tom smislu treba reagovati, jer zdravstvena zaštita mora biti dostupna na svakom pedlju. Očekujem da će rast investicija uticati i na budžet zdravstva Crne Gore kako bismo snažnije djelovali na sistem zaštite koji moramo pružiti svakom građanu.

Zaključio bih da zdravstveni sistem nije ono što mi mislimo da jeste, nego što građani misle o tom sistemu. I negativno i pozitivno.