Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević ocjenjuje da je Zakon o zaštiti državnih ineresa u rudarsko-metalurškom kompleksu, koji je usvojila Skupština Crne Gore prošle godine, u koliziji sa Zakonom o stečaju ali i sa međunarodnim standardima stečajnog prava.
-Očigledna je kolizija Zakona o zaštiti državnih ineresa u rudarsko-metalurškom kompleksu, ne samo sa Zakonom o stečaju i standardima stečajnog prava ispoljenih u stečajnom Modelu Zakona Ujedinjenih Nacija (UNCITRAL) i odgovarajućih uredbi Evropske Unije, već i sa Zakonom o sudovima kojim se uređuje organizacija i nadležnost sudova i kojim je pored Zakona o stečaju decidno propisano da je sprovođenje stečajnog postupka isključivo u nadležnosti privrednih sudova, ističe Rakočević u razgovoru za Portal Analitika.
Predsjednik Privrednog suda saglasio se sa ocjenom da se, na osnovu podataka o međusobnim potraživanjima, može zaključiti da u Crnoj Gori „gotovo svako svakom duguje“.- S obzirom na broj aktivnih preduzeća u Crnoj Gori i broj izvršnih i stečajnih predmeta pred Privrednim sudom, može se zaključiti da je ocjena – da svako svakom duguje – tačna, uz konstataciju da je broj izvršnih predmeta u 2013. godini neznatno smanjen u odnosu na 2012. godinu, u kojoj je bilo 11.433 predloga za izvršenje odnosno 5 odsto više, rekao je Rakočević.
ANALITIKA: Koliko je kompanija prošle godine otišlo pod stečaj? Koliko je bilo zahtjeva, u koliko je firmi uveden stečaj a koliko ih je još u postupku odlučivanja? Koliko je to u odnosu na godinu ranije?
RAKOČEVIĆ: Privredni sud u Podgorici tokom 2013. godine primio je 469 predloga za otvaranje stečajnog postupka i sa neriješenih 224 predmeta iz 2012. godine ima ukupno u radu 693 predmeta.Stečaj je otvoren nad 417 preduzeća, a u toku je postupak nad 276 privrednih subjekata.
U odnosu na 2012. godinu u kojoj je primljeno 390 predloga za otvaranje stečajnog postupka broj stečajnih predmeta povećan je za 79 predmeta ili 17odsto.
ANALITIKA: Kolika je ukupna vrijednost potraživanja? Koliko je od toga, po Vašoj procjeni naplativo, imajući u vidu vrijednost imovine i način uredjenja preduzeća-da li se odgovara i ličnom imovinom ili ne?
RAKOČEVIĆ: Sud ne raspolaže preciznim podacima o iznosu prijavljenih potraživanja povjerilaca u stečajnim postupcima, niti se o tome vodi posebna evidencija, ali u svakom slučaju se radi o milionskim iznosima koji u pojedinim predmetima iznose i preko nekoliko stotina miliona: KAP - 360 miliona eura; Vektra Montenegro Podgorica - 230 miliona eura; Obod Cetinje - 52 miliona eura, "Plus Commerce" Nikšić - 24 miliona eura, "MCC Inžinjering"-35 miliona eura, "Prerada"- 37 miliona eura...
Procenat naplativosti potraživanja u stečajnim postupcima u neposrednoj je zavisnosti od obima i tržišne vrijednosti imovine. Veoma veliki broj stečajnih dužnika - po pravilu društava sa ograničenom odgovornošću, čiji je osnivački kapital iznosio 5 eura - ne raspolažu drugom pokretnom ili nepokretnom imovinom pa se nad njima sprovodi takozvani "administrativni stečaj'', bez mogućnosti naplate potraživanja povjerilaca. Procjenjuje se da je u postupku stečaja oko 70 odsto ovakvih privrednih subjekata. Ova privredna društva, kao i akcionarska društva, imaju status pravnog lica i u pravnom statusu ograničene odgovornosti, što znači da za njihove obaveze odgovaraju osvnivači do iznosa osnivačkih uloga (udjela ili akcija), što isključuje njihovu odgovornost ličnom imovinom.
Eventualna odgovornost osnivača za obaveze ovih privrednih društava, a za nastale obaveze, može se utvrđivati posebnim postupcima i to primjenom Instituta probijanje pravne ličnosti, što u osnovi pretpostavlja utvrđivanje odgovornosti osnivača za namjerno i nesavjesno korišćenje sredstava stečajnog dužnika za vrijeme njegovog poslovanja i njihovo iznošenje iz imovine privrednog subjekta u ličnu imovinu. U Crnoj Gori je veoma mali broj tužbi koje se podnose po ovom osnovu, za razliku od broja predmeta u zemljama regiona, u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj.
ANALITIKA: Koliko u prosjeku traje period naplate povjerilaca?
RAKOČEVIĆ: Najveći broj stečajnih predmeta, više od 70 odsto, okončava se u periodu do šest mjeseci što znači i da se povjerioci naplaćuju u ovom roku. Međutim, vrijeme naplate potraživanja povjerilaca prevashodno zavisi od tržišnih uslova odnosno mogućnosti brze prodaje, pa zbog ekonomske krize, neatraktivnosti imovine stečajnih dužnika i slično, u određenom broju predmeta - a to je oko 10 odsto - ovaj period iznosi i po nekoliko godina.
ANALITIKA: Koje su velike kompanije, osim KAP-a, otišle pod stečaj? Što je sa kompanijama vlasnika Dragana Brkovića, koje su prošle godine bile u centru pažnje javnosti - do kada se odluka o sudbini pojedinih kompanija tog vlasnika može odugovlačiti?
RAKOČEVIĆ: Osim Kombinata aluminijuma Podgorica u protekloj godini postupak je otvoren na desetak velikih kompanija kao što su: IN CO – Televizija IN, Zavod za izgradnju Bara, DOO Lipa Cetinje, Albona DOO Podgorica , Rudnici Boksita Nikšić, MČ Inžinjering DOO Podgorica, Plus Commerce Nikšić, Kovačnica (KAP), Prerada....
Nad kompanijom Dragana Brkovića Vektra iz Podgorice u postupku stečaja izglasan je Plan reorganizacije od strane njegovih povjerilaca koji je potvrđen od strane Privrednog suda pa je u toku postupak po žalbi kod nadležnog Apelacionog suda Crne Gore. Zavisno od ishoda žalbenog postupka, s obrzirom na to da je Vektra Montenegro glavni dužnik hipotekarnih povjerilaca, ishod stečajnih postupaka nad drugim firmama čiji je osnivač Vektra Montenegro i koji su u statusu solidarnih jemaca i hipotekarnih dužnika za kredite matične kompanije - uslovljen je ovom odlukom, tako da se ne može govoriti o njihovom odugovlačenju i subjektivnim propustima u postupanju sudija.
ANALITIKA: Što ako KAP ne bude prodat, kakva je dalja procedura, koliko se puta može raspisati tender?
RAKOČEVIĆ: Shodno Zakonu o stečaju, postupak stečaja se sprovodi prodajom imovine stečajnog dužnika tako da broj oglasa za prodaju i kupoprodajna cijena koja se može ostvariti u ovom postupku nijesu ograničeni.
ANALITIKA: Da li je zakonit drugi tender za KAP, imajući u vidu da je parlament usvojio Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu?
RAKOČEVIĆ: Oglas za prodaju KAP-a raspisan je u skladu sa Zakonom o stečaju, s tim kao dopunske uslove obuhvata i kriterijume propisane Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudasko–metalurškom kompleksu koji se odnose na bonitet ponuđača njihovo iskustvo u aluminijskoj industriji, eventualne investicije i zapošljavanje radnika i slično što je uostalom i sudksa praksa formirana i prije donošenja ovog zakona u cilju povoljnijeg ostvarivanja pratećih procesa stečaja kao što su socijalna, ekonomska i druga.
ANALITIKA: A da li, po Vašem mišljenju, Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu ulazi u nadležnost Privrednog suda? Ko ima posljednju riječ prilikom prodaje KAP-a - stečajni upravnik ili parlament? Može li parlament oboriti odluku Privrednog suda, sve i da se na tenderu izabere strateški partner?
RAKOČEVIĆ: Očigledna je kolizija Zakona o zaštiti državnih ineresa u rudarsko-metalurškom kompleksu, ne samo sa Zakonom o stečaju i standardima stečajnog prava ispoljenih u stečajnom Modelu Zakona Ujedinjenih Nacija (UNCITRAL) i odgovarajućih uredbi Evropske Unije, već i sa Zakonom o sudovima kojim se uređuje organizacija i nadležnost sudova i kojim je pored Zakona o stečaju decidno propisano da je sprovođenje stečajnog postupka isključivo u nadležnosti privrednih sudova.
S obzirom na to da su postupci u toku, svoj pravni stav vezano za primjenu ovih Zakona sud će izraziti kroz konkretne pojedinačne odluke, a zavisno od ishoda pokrenutog postupka ocjene ustavnosti ovog Zakona, a koje će vjerovatno biti i predmet žalbenog postupka. Tako da će konačnu odluku u ovom dijelu dati Apelacioni sud CG kao nadležni drugostepeni sud. Svako dalje moje izjašnjavanje na postavljena pitanja bilo bi prejudiciranje sudskih odluka čije je donošenje u toku, odnosno odluka po prigovorima na akte stečajnih upravnika o raspisivanju oglasa i prihvatanju ponuda .
ANALITIKA: Koliko je prošle godine bilo zahtjeva za prinudnu naplatu duga, kolika je vrijednost u pitanju i koliko traje postupak naplate? U kojem se, po Vašim informacijama, procentu izvrši naplata, bez obzira na odluku suda, imajući u vidu da je dosta preduzeća često u blokadi?
RAKOČEVIĆ: Privredni sud u Podgorici tokom 2013. godine primio je ukupno 9.936 predloga za sprovođenje postupka izvršenja prinudnom naplatom na novčanim sredstvima i sa zaostatkom od 1.877 predmeta iz 2012. godine ukupno u radu imao -11.813 predmeta! Od tog ukupnog vborja riješeno je 10.114, odnosno 85 odsto. Postupak prinudne naplate do tri mjeseca traje u oko 9.500 predmeta ili izraženo u precentima u više od 80 odsto predmeta.
Kako se naplata obavlja preko žiro računa izvršnih dužnika kod nadležnih banaka preko Centralne banke Crne Gore, sud ne raspolaže povratnim informacijama o naplativosti procesuiranih potraživanja. Izuzev u slučajevima kada izvršni dužnik u nemogućnosti naplate promijeni predmet izvšenja pa od suda zahtijeva naplatu prodajom pokretne ili nepokretne imovine.
Međutim, ako uporedimo broj izvršnih i stečajnih predmeta može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva povjerioci naplate u izvršnom postupku, a tek nakon ovog postupka pokreću postupak stečaja.
ANALITIKA: U javnosti se često čuje da svako svakom duguje. Da li je ta ocjena tačna, imajući u vidu koliko se dugova naplati prinudnim putem; da li je to više ili manje u odnosu na raniji uporedni period?
RAKOČEVIĆ: S obzirom na broj aktivnih preduzeća u Crnoj Gori i broj izvršnih i stečajnih predmeta pred Privrednim sudom, može se zaključiti da je ova ocjena tačna uz konstataciju da je broj izvršnih predmeta u 2013. godini neznatno smanjen u odnosu na 2012. godinu, u kojoj je bilo 11. 433 predloga za izvršenje odnosno 5 odsto više.
ANALITIKA: Imajući u vidu broj stečaja, prinudnu naplatu i ostalo, da li smo izašli iz ekonomske krize? Kakva je u tom smislu bila godina za nama, a kakva će biti 2014. godina?
RAKOČEVIĆ: Na osnovu analize broja stečajnih predmeta i predloga za prinudnu naplatu ne može se izvesti pouzdan zaključak da li je Crna Gora izašla iz ekonomske krize, budući da se broj stečajnih predmeta u zadnje tri godine ustalio na oko 300 do 350 godišnje, a izvršnih predmeta na oko 10.000 do 11.000 predmeta.
ANALITIKA: Ima li u Crnoj Gori takozvane stečajne mafije, kao što je bilo slučajeva u regionu? Da li je protiv nekog sudije Privrednog suda vođen postupak? Ako nema stečajen mafije, da li je bilo slučaja koji se može podvesti pod takozvanu visoku korupciju?
RAKOČEVIĆ: Da sam u saznanju da u Crnoj Gori postoji stečajna mafija - sigurno bih to procesuirao nadležnim državnim organima. Broj procesuiranih krivičnih prijava protiv stečajnih sudija i stečajnih upravnika takođe upućuje na zaključak da u Crnoj Gori - ne postoji organizovana zloupotreba Zakona u postupku stečaja.
Naime, do sada je procesuiran postupak protiv dvojice sudija Privrednog suda od kojih je jedan okončan pravosnažnom oslobađajućom odlukom, dok je jedan postupak u toku i nijesam upoznat sa njegovim ishodom. Takođe, protiv tri ili četiri stečajna upravnika vođen je krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, i u jednom predmetu je okončan pravosnažnom osuđujućom odlukom, što opet upućuje na zaključak da u Crnoj Gori nema stečajne mafije i da se radi o pojedinačnim slučajevima zloupotrebe službenih ovlašćenja, što je sastavni dio svake profesije.
ANALITIKA: Da li su priivredni sudovi u Crnoj Gori kadrovski, i na svaki drugi način, spremni za zahtjevne pregovore sa Evropskom unijom?
RAKOČEVIĆ: Shodno Akcionom planu za sprovođenje pregovora za pristupanje Evropskoj Uniji predviđena je reorganizacija Privrednih sudova u Crnoj Gori i to spajanjem - do kraja novembra ove godine - u kom će se postupku pored organizacionih izmjena definisati kadrovske promjene suda.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
FOTO: Ivana BOŽOVIĆ
