U ovoj nevladinoj organizaciji ističu da je sa ekološkog aspekta ovaj vojni savez potpuno nepotreban i da će Crna Gora u slučaju pristupanja imati štetne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana.
"Najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlivanjem nafte. Učinci takvih nesreća su često katastrofalni, za more i obalu. Koliko su katastrofalne razmjere zagađenja naftom govore podaci da ja dovoljno samo osam grama nafte da se zagadi kubni metar mora. Koncentracija brodova u morskim vodama Crne Gore će stvoriti zagađenja i uvećati otpad. Uslijed boravka brodova u crnogorske teritorijalne vode i luke može doći do biološkog zagađenja otpadnim vodama čime se stvaraju rizici za ljudsko zdravlje“, saopšteno je iz Društva mladih ekologa Nikšić.
Takođe, dodaju, postoji i opravdana bojazan od izlivanja toksičnih materijala i teških metala sa brodova u more.
"Ne smijemo ni pomisliti kolika bi katastrofa bila od neke veće havarije s obzirom na vrste naoružanja i tipove municije koje koriste ratni brodovi NATO saveza. Ako su nam zbog ekonomskog razvoja potrebni trgovački i turistički brodovi, nijesu nam potreba i ratni brodovi“, navodi se u saopštenju.
U ovoj organizaciji navode da, ukoliko bi došlo do formiranja vojnih baza na kopnu, iskustva u drugim zemljama govore da su one nespojive sa lokalnim razvojem, a nema ni uslova za razvoj poljoprivrede i turizma.
"Uzmimo kao primjer bazu na Sardiniji u čijoj blizini se nalazi i poligon za vježbu gdje se koriste i razna naoružanja. Kasnijim ispitivanjem hrane koja je proizvođena na terenu nadomak poligona ispostavilo se da su proizvodi štetni za upotrebu jer sadrže povećanu koncentraciju kancerogenih elemenata. U slučaju formiranja vojne baze postoji i opravdana bojazn od nagomilavanja otpada koji sadrži otrovne materijale poput azbesta, elektronske opreme, otpadnih ulja, akumulatora, otpada od potrošene municije“, ističe se u saopštenju.
Da NATO savez mnogo ne razmišlja o životnoj sredini, napominju u Društvu mladih ekologa, govore i podaci o postojanju tri zone u međunarodnim vodama Jadranskog mora u kojima su avioni NATO-a izbacili bombe sa osiromašenim uranijumom tokom 1999. godine.
"Da li bi Crnogorsko zakonodavstvo moglo da se izbori sa problemima u slučaju nastajanja ekološkog zagađenja ili bi bio slučaj kao u Hrvatskoj na poligonu u Slunju gdje se stvara otpad usljed vojnih vježbi čije količine i vrste još uvijek nijesu poznate javnosti“, zapitali su u ovoj organizaciji.
