Riječ je o djelu koje je specijalno uradio za projekat „200 godina samoće – Njegošiations“, o kome će govoriti Petar Ćuković, istoričar umjetnosti i likovni kritičar, a ujedno i kustos izložbe.
U kratkom eseju o svom djelu, Vlado Martek je zapisao:
- Dijalog, a što drugo. Dijalog imaginarni i tranzitivni. Njegoš je jedna od ključnih figura u ovoj regiji u XIX stoljeću. Kada je umro više ništa nije doznao o daljnjim događanjima. Tako je i uveden u dijalog sa mnom, figurom Nove umjetničke prakse iz druge polovine XX i početka XXI stoljeća. On je pjesnik – ja sam predpjesnik. Mogu mu poručiti da postojanje umjetnika zaustavlja kompletan ponor, cijelu propast čovjeka. Naravno da sam optimist, no u dijalogu oboje možemo biti neutralni. Ipak, život je plovna stvar, a mi umjetnici, sviju vrsta dakako, pjesnici, predpjesnici, sami smo sposobne lađe, pokad borbeni brodovi ili ledolomci. Nek nas se čuvaju takozvani političari, koji su samo to, a nisu kao Njegoš bili pjesnici i mudraci. Krijemo snagu dijaloga na nivou jednog Njegoša, pa tko hoće neka krene prema tamo – u mudrost umjetnosti.
Martek je rođen u Zagrebu 1951. godine, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1976. godine. Od 1975. do 1978. godine, djeluje u sklopu tada neformalne Grupe šestorice autora, s kojima je priređivao izložbe-akcije, te pokrenuo časopis-katalog pod naslovom MAJ 75. Martekov umjetnički opus obuhvata crteže, grafike, slike, agitacije, instalacije, ambijente, te raznovrsne anonimne akcije, zidne poruke i poetske objekte. Autor je sedamnaest samizdata koji sadrže stihove, crteže, grafike i fotografije. Samostalno je, pored ostalog, izlagao u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Rijeci, na Cetinju, zatim Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj i Italiji.
Tekstove objavljuje u katalozima likovnih izložbi, monografijama, te časopisima Quorum, Problemi, Republika, Mars, Kolo, Život umjetnika, Came Austria, Preccu-pations... Osim sedam autorskih naslova, objavljene su i dvije monografije o njegovom stvaralaštvu „Martek, fatalne figure umjetnika“ i „Vlado Martek – Poezija u akciji“. Član je HDLU-a i DHK-a.
U okviru projekta, koji se odvija u kontinuitetu od 4. novembra prošle godine u organizaciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore, do sada su predstavljena djela Zdravka Joksimovića, Ilije Šoškića i Marine Abramović.
Organizatori najavljuju da će nakon Marteka u Biljardi biti prestavljen bosanskohercegovački popularni avangardni umjetnik, Sarajlija Damir Nikšić.
