Na fresci, koja se nalazi na desnom zidu, u blizini glavnog ulaza, oslikano je kako mitropolit Amfilohije, koji je nacrtan ispred ostalih, "predaje hram" Isusu.
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić kazao je Vijestima da je u pitanju ktitorska freska, koja se uvijek nalazi sa južne strane hrama, na ulazu.
"Ktitorska freska čini sastavni dio freskopisa jednog pravoslavnog hrama. Ostaje kao svjedočanstvo budućim naraštajima o onima koji su gradili hram i koji su se ugradili u taj hram. Tako je i u ovom slučaju", kazao je Džomić.
Na freskama se sveci slikaju sa oreolima, a ktitori bez oreola.
Na jednim od ulaznih vrata u hram, iznad uklesanog Svetog Petra Cetinjskog piše "Za pokoj duše Duška Jovanovića".
Duško Jovanović, pokojni urednik "Dana" ubijen je u noći, 27. maja 2004. godine ispred redakcije tog lista.
Na istim vratima stoje uklesane i riječi mitropolita Amfilohija: "Brate Duško, na pravdi Boga si nastradao. Blago postradalima pravde radi, njihovo je carstvo nebesko".
Kamen temeljac za izgradnju hrama 9. avgusta 1993. postavila su tri patrijarha, vaseljenski Vartolomej , srpski Pavle i moskovski Aleksij.
Hram Hristovog Vaskresenja građen je dvije decenije, a osveštan je 7. oktobra 2013. godine u okviru obilježavanja 1.700. godišnjice Milanskog edikta, kojim je rimski car Konstantin i službeno označio kraj vjerskih progona u Rimskom carstvu.
(foto: pl
