“Činjenica je da u parlamentu imamo dvije trećine poslanika koji visoko u svojoj agendi imaju članstvo u NATO, što nije u skladu sa podrškom javnog mnjenja tom procesu, što govori o potrebi njihovog većeg političkog angažovanja”, kazao je Nuhodžić agenciji MINA.
On smatra da je Crna Gora na takvom nivou demokratske zrelosti da se može voditi dijalog, razmjena argumenata za i protiv kako bi se građanima objasnile prednosti NATO integracija.
Nuhodžić smatra da je za uspješan dijalog i dobru razmjenu argumenta neophodno je imati kontinuiranu pažnju medija, kao i aktivno učešće civilnog društva.
“Ključni razlog tako relativno niskog nivoa podrške je nedovoljna informisanost građana o NATO-u. O tome govori značajan broj neopredijeljenih građana koji nemaju stav o učlanjenju Crne Gore u NATO. Taj značajan broj neopredijeljenih je prostor za otvoreni dijalog prije svega političkih partija u cilju bolje informisanosti tih građana”, dodao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, činjenica je da sve partije koje se iskreno zalažu za članstvo u NATO moraju uložiti dodatne napore kako bi se građanima pružile informacije i približili razlozi zašto je bolje biti dio kolektivnog sistema bezbjednosti.
“To je neophodno bez obzira kako neke stranke vide način donošenja odluke o članstvu u NATO, jer se NATO integracije nalaze visoko u njihovim političkim programima koje nude svojim biračima i na osnovu kojih su dobili povjerenje na izborima”, kazao je Nuhodžić.
To, kako je rekao, podrazumijeva tretiranje te teme u kontaktu sa svojim biračima i sa građanima na relevantan način, otvoreno, bez zazora, sa argumentima.
“Takođe, neophodne su aktivnosti svih onih koji iskreno podržavaju NATO integracije Crne Gore, medija, civilnog sektora, akademske zajednice, jer benefiti ulaska Crne Gore u NATO su benefiti za društvo u cjelini”, kazao je Nuhodžić.
Govoreći o prednostima i nedostacima ulaska u NATO, Nuhodžić je kazao da će ulazak Crne Gore u Alijansu pružiti dobru mogućnost saradnje sa drugim državama kroz različite, zajedničke planirane aktivnosti, jer u današnje vrijeme savremene države svoju bezbjednost više ne mogu održavati kvalitetno samo na nacionalnom nivou.
Kako je dodao, najbolja forma je kolektivna bezbjednost.
“Ulazak u NATO i kolektivna bezbjednost ne znače gubitak suvereniteta, kao ni potčinjavanje jednoj državi ili većim državama. NATO je savez država koje imaju jednaka prava i obaveze u okviru saveza, a odluke se donose konsenzusom svih članica”, rekao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, članstvo u NATO znači podršku vladavini prava, jača evropsku bezbjednost i stabilnost, a to stvara pozitivnu klimu za povećanje stranih ulaganja i priliv novca.
“Crna Gora kao turistički atraktivna destinacija, investiciono interesantna zemlja, članstvom u NATO obezbjeđuje povoljan ambijent za turizam i strane investicije. Turisti imaju potrebu da posjećuju zemlje koje su dio modernog i bezbjednog svijeta, gdje će se osjećati sigurno. Naravno i strane investicije žele zemlju takve sigurnosti”, naveo je Nuhodžić.
Kako je kazao, ozbiljne kompanije sa zapada ne žele da ulažu u nesigurna područja, a Crna Gora će, dodao je, biti najsigurnija kada bude članica NATO saveza.
“Nacionalna bezbjednost jedne države ima uvijek visoku cijenu. Neutralnost je najskuplja opcija za države veličine, resursa i mogućnosti Crne Gore”, ocijenio je Nuhodžić.
On je rekao da ulazak u NATO pred države stavlja i određene finansijske zahtjeve, ali su, kako je naveo, oni manji od onih koje bi država morala da uloži u slučaju izgradnje samostalnog odbrambenog sistema.
“NATO državama daje veliku mogućnost za uspješnu borbu protiv terorizma i sajber kriminala. Male države, kao što je Crna Gora, ulaskom u NATO povećavaju svoje sposobnosti očuvanjem nacionalne bezbjednosti”, saopštio je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, NATO čini nezamjenjiv oslonac svojim članicama u izgradnji nacionalnih mehanizama za djelovanje u vanrednim situacijama i pruža direktnu pomoć ugroženoj zemlji. “U to su se uvjerili naši građani tokom vanrednog stanja februra 2012. godine”.
Nuhodžić je podsjetio da se, saglasno Ustavu, odluka o pristupanju NATO savezu može donijeti i u šparlamentu, jer su poslanici legitimni predstavnici građana i imaju političkog kapacitata i odgovornosti za donošenje značajnih odluka.
“Prije rasprave o načinu donošenja odluke neophodno je povećati stepen informisanosti građana o NATO-u,a vjerujem da će se sa stepenom informisanosti povećati i podrška javnog mnjenja NATO integracijama. A onda bi referendum značio nepotrebno trošenje energije, vremena i novca”, smatra on.
Nuhodžić je saopštio da ambasadori, predstavnici članica NATO u kontaktu sa njim iskazuju visok stepen uvažavanja partnerskih odnosa koje grade sa Crnom Gorom, pozitivno cijene reforme pravosudnog sistema i aktivnosti na unapređenju vladavine prava i zaštite ljudskih prava i sloboda, iskazuju zadovoljstvo postignutim reformama Crne Gore u sektoru odbrane i bezbjednosti.
“Oni posebno ističu značaj regionalne saradnje, učešće Crne Gore u mirovnim misijama, kojima se ispunjavaju međunarodne obaveze, čime se potvrđuje politička zrelost i stabilnost zemlje i njenih institucija.
“Upućivanje pripadnika Vojske u međunarodne misije i operacije je konkretan doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti. Crna Gora je pokazala da ne želi biti samo korisnik tog sistema već i njegov aktivni učesnik i kredibilan partner”, kazao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, predstavnici zemalja članica NATO očekuju da će nova Komunikaciona strategija Vlade Crne Gore doprinijeti povećanju informisanosti građana Crne Gore i da će doći do porasta podrške NATO integracijama.
“Naravno, sve ove konstatacije iskazane su u deklaraciji Samita u Čikagu u paragrafu koji je posvećen Crnoj Gori”, zaključio je Nuhodžić.
foto: dps.me
