On je danas u Podgorici prisustvovao sastanku skupštinskih odbora za vanjske poslove parlamenata Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na kojem se se raspravlja o zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
Drobnič je kazao da je, u kontekstu pregovora o pristupanju, poglavlje životne sredine jedno od najizazovnijih, zbog čega je, kako je naveo, nastavak političke posvećenosti i podrške u toj oblasti od ključnog značaja.
On je podsjetio na preporuku Evropske komisije da bi poglavlje 27 trebalo da bude otvoreno tek kada Crna Gora ispuni određene kriterijume.
„Odnosno, kada donese sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, uključujući i akcioni plan za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU“, precizirao je Drobnič.
On je kazao da su sektor upravljanja otpadom, kao i sektor voda, posebno zabrinjavajući.
„To su kritični sektori, i naš savjet svakoj zemlji kandidatu je da što ranije počne sa pripremama zbog potrebnih ulaganja u tim oblastima“, naveo je Drobnič.
On je naglasio da Crna Gora mora naučiti kako da te izazove pretvori u mogućnosti za rast.
Prema njegovim riječima, usklađivanje crnogorskog zakonodavstva u oblasti životne sredine prilično je dobro napredovalo.
„Ali, neophodni kapaciteti za sprovođenje i primjenu još ne funkcionišu na pravi način“, upozorio je Drobnič.
On je, obraćajući se parlamentarcima, kazao da oni imaju ključnu ulogu u procesu oblikovanja politika i osiguravanja njihovih primjena.
Zakonodavstvo, kako je naveo, nije od velike koristi ako nije ili ne može biti primijenjeno.
„Neprimjenjivanje zakona je, takođe, i nepravedno, dovodi do distorzije tržišta i košta mnogo“, kazao je Drobnič, navodeći da se u EU, u oblasti životne sredine, troškovi nesprovođenja zakonskih propisa procjenjuje na oko 50 milijardi EUR godišnje, računajući i one u vezi za zdravstvenom zaštitom.
On je naglasio da je Crnoj Gori, za sprovođenje i primjenu pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine, potrebna jaka i dobro opremljena administracija na nacionalnom i lokalnom nivou.
„Nedavno usvojeni Nacionalni program za pristupanje Crne Gore EU, predviđa potrebu za 108 novih radnika u oblasti životne sredine, od kojih bi 57 trebalo da bude mobilisano tokom ove godine“, rekao je Drobnič.
On je parlamentarcima poručio da je njihova uloga fundamentalna za donošenje važnih odluka.
„Odluke koje sada donosimo, decenijama će uticati na to kako životna sredina može pružiti određene mogućnosti na način koji je više održiv i koji će, istovremeno, biti izvor inovacija i rasta“, kazao je Drobnič.
Potpredsjednik Skupštine, Suljo Mustafić, podsjetio je da se Crna Gora Ustavom odredila kao ekološka država.
„Time je Skupština dala doprinos strateškom opredjeljenju države da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema“, naveo je Mustafić.
Prema njegovim riječima, to strateško opredjeljenje i deklarativna spremnost, iskazani kroz najviši pravni akt, dobili su razradu kroz cio niz zakona koji su kasnije usvojeni, kao i kroz aktivnosti Vlade, ministarstava i resornih agencija.
„Crna Gora se, međutim, i dalje suočava sa brojnim ekološkim problemima, što je posebno izraženo u oblasti upravljanja otpadom“, rekao je Mustafić.
On je kazao da ohrabruje činjenica da je Crna Gora, politički posvećena svojim obavezama, mnogo uradila u zakonodavnoj oblasti, usklađujući sa evropskim direktivama i preporukama značajan dio domaće legislative.
„Ali, sumorna svakodnevica nas upozorava da ono što smo tako dobro uredili u zakonodavstvu, u značajnom dijelu nije našlo primjenu u realnom životu“, smatra Mustafić.
On je podsjetio da su zaštita i unaprjeđenje životne sredine sve više u prvom planu politike evropskihzemalja.
„Mi u regionu moramo biti dio te politike, ne toliko zbog integracija koliko zbog nas samih, ispravljajući greške koje smo činili, svjesni odgovornosti ispunjavanja standarda zrelog društva koje želi da očuva životnu sredinu za naredne generacije“, poručio je Mustafić.
