Tokom debate koju je organizovala Kancelarija glavnog pregovarača, u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije i Britanskim savjetom u Crnoj Gori, čulo se i upozorenje da, ipak, moramo da čuvamo svoju radnu snagu kako ne bi došlo do takozvanog „odliva mozgova“.
Poglavlje 2 bavi se slobodom kretanja radnika, jednim od temeljnih principa Evropske unije. Kad postanemo njen dio, naši građani imaće pravo da rade u drugoj članici pod istim uslovima kao i državljani te zemlje, bez radne dozvole, a sa socijalnom, zdravstvenom i penzijskom zaštitom.
„Ovih mjeseci intenzivno radimo na pripremi pregovaračke pozicije za Poglavlje 2 koje će trasirati naš put u narednim godinama. Nadam se da ćemo uskoro i otvoriti to Poglavlje“, kazao je glavni pregovarač Andrija Pejović.
Kako je prenijela Antena M, pregovarač za Poglavlje 2, Arijana Nikolić Vučinić ističe značaj mreže EURES na kojoj su označena sva slobodna radna mjesta u zemljama Unije. Trenutno ih je 1.300.000.
“Jako je bitno da znamo koji su to potencijali za Crnu Goru, imajući na umu da kod nas postoji visok stepen nezaposlenosti i da će se ovim pružiti jedna veća mogućnost da građani, koji budu imali interesa, odu iz Crne Gore i nađu zaposlenje u zemljama EU”, kazala je ona.
Direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić, međutim, napominje da moramo voditi računa o tome da naša kvalitetna radna snaga ne ode u Evropu tako naglo.
Pejović objašnjava da ovdje nije riječ samo o tržištu rada, već i o sistemu obrazovanja. Postavlja se pitanje: da li sa fakulteta izlaze viskoškolci koji su nam potrebni za dalji razvoj?
“Da li je sistem u Crnoj Gori postavljen na pravi način? Da li je činjenica da preveliki broj učenika sa srednjim stručnim školama upisuje fakultet, pravi pristup rješavanju ovog problema?”
I da, hipotetički, imate sve potrebne kvalifikacije u Crnoj Gori, koja je postala članica EU, na posao u nekoj željenoj zemlji možete da čekate i do sedam godina. Naime, toliko traje period koji države članice mogu da iskoriste i zabrane slobodu kretanja. Naravno, ta restrikcija odnosi se mahom na nove članice, a s tim se trenutno suočava Hrvatska, prije nje Rumunija i Bugarska.
“Svi su ti principi podložni promjenama. Dakle, ono što je bilo relevantno i što je funkcionisalo za Hrvatsku, Rumuniju ili Bugarsku, možda neće biti u slučaju Crne Gore”, kazao je britanski ambasador u Crnoj Gori Ijan Viting.
Viting kaže da je još posla pred Crnom Gorom kako bi uredila zahtjevne oblasti, posebno pitanje konkurentnosti, uz poruku da ćemo na tom putu imati podršku Velike Britanije.
foto: rtcg.me
