- Program će se proširiti na cijelu teritoriju Crne Gore. Iznos pomoći će biti povećan sa 7.000 eura na maksimalnih 10.000 eura (bez PDV-a) po aplikaciji ili maksimalnih 70 odsto vrijednosti nabavke opreme, piše u Informaciji.
Vlada smatra da će imajući u vidu dobre razvojne performanse klastera u središnjem regionu u oblasti prerađivačke industrije, naročito industrije vina, mlijeka i mliječnih proizvoda, industrije mesa, kao i agroturizam i mogućnost povećanja njihovih proizvodnih kapaciteta i zaposlenosti, potrebno je proširiti postojeći Program podsticanja razvoja klastera na cijelu teritoriju Crne Gore.
- Pri tome, poštujući pravila dodjele državne pomoći, vodiće se računa o ukupnom intenzitetu pomoći privrednim društvima koji su članovi klastera po svim šemama državne pomoći, poštujući princip kumulacije. Drugim riječima, ukupna državna pomoć privrednim društvima u klasterima na teritoriji Crne Gore koja se dodjeljuje od strane Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Zavoda za zapošljavanje i Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore u jednoj fiskalnoj godini, ne smije preći 70 odsto vrijednosti (za mala preduzeća) i 60 odsto vrijednosti investicija (za srednja preduzeća) u toj godini. Takodje će se voditi računa o tome da se zahtjevi preduzeća za državnu pomoć po različitim programima ne preklapaju, tj. da neće moći da traže pomoć za istu opremu kod dva ili više organa državne uprave i/ili IRF-a, smatraju u Vladi.
Kako je sve počelo: Podsjetimo, Vlada Crne Gore je u septembru 2012. godine donijela Program podsticanja razvoja klastera u Sjevernom regionu i manje razvijenim optinama Crne Gore za 2012.-2016. godinu. Program je realizovan kroz objavljivanje javnih poziva u 2012. i 2013. godini, i tokom tog perioda je odobreno 8 aplikacija klasterima iz Sjevernog regiona, koji su ostvarili pravo na refundaciju 70 odsto troškova (ili 7.000 eura) bez PDV za nabavku opreme. Efekti ove pomoći se prvenstveno ogledaju u tome što je ona dijelom doprinijela povećanju proizvodnih kapaciteta, zaposlenosti (10 novih radnih mjesta) i izvoza na nivou svih klastera kojima je odobrena pomoć.
Ipak, kako se dodaje u Informaciji, dosadašnja realizacija Programa je pokazala još uvijek nedovoljan apsorpcioni kapacitet preduzeća iz Sjevernog regiona da mogu koristiti sredstva u okviru državne pomoći (prvestveno usljed neizmirenih poreskih obaveza), naročito u prvoj godini realizacije Programa, a i maksimalan iznos sredstava državne pomoći je bio ograničen na 7.000 eura, što je uticalo na to preduzeća u klasterima nijesu u potpunosti bila motivisana za veće investicije u opremu.
- S druge strane, preduzeća iz Primorskog, a naročito Središnjeg regiona u okviru klastera mapiranih Strategijom za održivi ekonomski rast kroz uvođenje klastera 2012. do 2016. godine su sve češće zahtijevala/apelovala na omogućavanje ovakvog vida podrške od strane države i njima Takodje, prilikom bodovanja, u izmjeni i dopuni programa su predloženi dodatni bodovi za rast zaposlenosti u klasterima u prethodnoj godini. Takođe, ovim predlogom izmjena i dopuna programa, posebnu prednost imaju klasteri iz Sjevernog regiona i opštine Cetinje, kao i klasteri koji nijesu dobijali pomoć u okviru ovog programa u prethodnim godinama, kaže se u Informaciji.
P.ZEČEVIĆ
