Predsjednica Upravnog odbora Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika da je neusvajanje Zakona o izboru poslanika i odbornika finale procesa urušavanja povjerenja u izbore. Kovačević smatra da usvojeni zakon o finansiranju političkih partija neće moći biti primijenjen iz više razloga.
- Jedna od posljedica neusvajanja Zakona o izboru odbornika i poslanika je i to da je time praktično onemogućena implementacija Zakona o finansiranju političkih partija. Zakonom o izboru odbornika i poslanika trebalo je da bude definisan novi sastav, funkcije i služba Državne izborne komisije (DIK). Sasvim je sigurno da postojeća DIK nije u stanju da implementira novi Zakon o finansiranju političkih partija, jer nijesu bili u stanju da implementiraju ni mnogo manje zahtjevan prethodni, kazala je Kovačević u razgovoru za Portal Analitika.
Zakon o finansiranju političkih partija usvojen je glasovima SDP-a i opozicije i predviđa strožiju kontrolu budžetskih sredstava kao i zloupotrebe tih sredstava u partijske svrhe.
Upitana da prokomentariše odredbe Zakona po kojem će biti u periodu od četiri mjeseca zbranjeno zapošljavanje kao i izdaci za socijalne pomoći ugroženim građanima Kovačević kaže da nije u pitanju idealno rješenje.
-Ta odredba je predložena kao odgovor na jedan očigledan problem – povećana socijalna davanja i zapošljavanje u periodu koji prethodi izborima, kaže Kovačević.
ANALITIKA: Zakon o izboru poslanika i odbornika nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu na glasanju u patrlamentu što znači da će se lokalni izbori u 11 opština na proljeće održati po starom izbornom zakonu. Da li će to po Vašem mišljenju unaprijediti ili unazaditi izborni proces i uopšte pitanje povjerenja u izborni proces?
KOVAČEVIĆ: Lokalni izbori bi se održali po starom zakonu i da je Zakon o izboru odbornika i poslanika juče usvojen, jer većinu predloženih promjena u svim zakonima nije moguće implementirati u tako kratkom roku. Međutim, da je parlament u nekoj atmosferi povjerenja i saradnje usvojio izborno zakonodavstvo, to bi moglo uticati pozitivno na ukupan ambijent održavanja lokalnih izbora.
Ovako, glasanje na plenumu je samo finale jednog procesa urušavanja povjerenja u izbore. Formiranje Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces, u čijem smo radu na samom početku pružali maskimalno povjerenje i podršku, nije dovelo do željenog rezultata. Naprotiv, svi problemi crnogorskih izbora su istaknuti, bezbroj puta provučeni kroz medije, različito interpretirani - ali ni jedan nije riješen. To samo može negativno da utiče na povjerenje građana u izbore i da oslabi integritet izbora.
ANALITIKA: Zbog čega po Vama taj zakon nije imao podršku DPS-a i pogotovo manjinskih stranaka?
KOVAČEVIĆ: Ne znam da li je podrška izostala zbog nečega u samom sadržaju zakona, jer je ovu završnu fazu - sa mnoštvom sjednica i više od sto amandmana na zakone - bilo nemoguće ispratiti!
ANALITIKA: Predstavnici manjina kao razlog navode da taj krovni izborni zakon nije sadržao princip afirmativne akcije za manjinske nacionalne partije?
KOVAČEVIĆ: Pitanje afirmativne akcije na nije do kraja riješeno 2011. godine, nego su sve teme koje nijesu odgovarale većinskim partijskim interesima uredno stavljene pod tepih. Iako iz teksta Zakona proizilazi da afirmativna akcija važi i za nacionalne i za lokalne izbore, zakon je u ovom dijelu ostao nejasan. Afirmativna akcija se ne može primjeniti na lokalnom nivou bez dodatne razrade pojedinih odredbi. Ove nejasnoće su dovele do različitih tumačenja. Pojedini predstavnici manjinskih partija su zahtijevali povlašćen tretman za manjine, čak i kada taj narod na nivou opštine nije manjinski. Drugo tumačenje je da se na nivou svake opštine mora utvrditi ko su manjinski narodi, što bi obavezivalo na dodatno preciziranje postupka u Zakonu i podzakonskim aktima.
Drugo pitanje afirmativne akcije, koje niko ne pominje, je pitanje diskriminacije Roma izbornim zakonom. Romi prema posljednjem popisu imaju približno isti udio u ukupnoj populaciji kao Hrvati, ali ne uživaju isto pravo - niži izborni prag od 0.35 odsto, za koji je procijenjeno da je dostižan u odnosu na veličinu populacije. Romi nijesu politički organizovani, između ostalog i zbog ovakvih prepreka, a njihova prava u građanskoj Crnoj Gori nije spremna da zastupa ni jedna partija. Vođeni uskopartijskim interesima, „većinci“ se brinu samo kako da saberu većinu glasova, a „manjinci“ samo o pravima svoje manjine.
ANALITIKA: Glasovima opozicije i SDP-a usvojen je Zakon o finasiranju političkih partija čije usvajanje je tražio i komesar za proširenje EU Štefan File. Da li će tim zakonom biti suštinski spriječene zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe?
KOVAČEVIĆ: Dobar zakon je samo preduslov za sprečavanje zloupotreba. Pored toga, potrebna je politička volja i odlučnost da se zakon primjeni, a ta volja bi se u ovom slučaju manifestovala kroz formiranje snažne institucije koja bi primijenila zakon. Ali, odbijanjem da se profesionalizuje DIK-a iskazan je upravo nedostatak volje da se ovaj Zakon primjeni.
Jedna od posljedica neusvajanja Zakona o izboru odbornika i poslanika je i to da je time praktično onemogućena implementacija Zakona o finansiranju političkih partija. Zakonom o izboru odbornika i poslanika trebalo je da bude definisan novi sastav, funkcije i služba Državne izborne komisije. Ta nova DIK je trebalo da sprovodi nadzor nad finansiranjem partija i kampanja, i da vrši monitoring i kontrolu poštovanja niza novousvojenih zabrana zloupotrebe javnih resursa. Mi u CDT-u smo smatrali da ni nova DIK to neće moći kvalitetno da uradi, jer je bilo zamišljeno da u njoj i dalje sjede predstavnici partija. Sasvim je sigurno da postojeća DIK nije u stanju da implementira novi Zakon o finansiranju političkih partija, jer nijesu bili u stanju da implementiraju ni mnogo manje zahtjevan prethodni.
Ipak, ako se dogodilo nešto pozitivno u ovom procesu, to je da je građanima konačno ukazano i objašnjeno šta su to zloupotrebe državne imovine u svrhu izbora. Nadamo se da će to motivisati građane da zajedno sa NVO i medijima vrše javni pritisak na nadležne organe da zloupotrebe otkrivaju i kažnjavaju počinioce.
ANALITIKA: Kako komentarišete odredbe tog Zakona, po kojem će u periodu od četiri mjeseca biti zabranjeno zapošljavanje kao i davanje socijalne pomoći ugroženim građanima?
KOVAČEVIĆ: Ta odredba je predložena kao odgovor na jedan očigledan problem – povećana socijalna davanja i zapošljavanje u periodu koji prethodi izborima. Takvih pojedinačnih primjera je bilo na pretek, a i istraživanje CDT-a je pokazalo da socijalna davanja uvijek rastu u izbornim godinama, što je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa.
Možda ovo nije idealno rješenje, ali to je bio jedini predlog za rješavanje ovog problema. Oni koji mu se protive nijesu ponudili nikakvu alternativu u toku rada u radnoj grupi, već su intervenisali sa velikim brojem amandmana, ne da bi doprinijeli rješenju već da bi stopirali ovo postojeće. Alternativa ne može biti da se pretvaramo da problem ne postoji.
ANALITIKA: Da li očekujete da taj zakon ne dobije zeleno svijetlo od Ustavnog suda, upravo zbog ustavnih odredbi o pravu na rad i pravu na socijalnu zaštitu?
KOVAČEVIĆ: To je sad nezahvalno komentarisati, jer postupak još nije ni pokrenut. Treba pustiti Ustavni sud da donese odluku bez pritiska i valjano je obrazloži građanima.
ANALITIKA: Potencirali ste u Vašim izjavama problem ovakvog sastava DIK-a. Da li je dobro rješenje koje je i dalje aktuelno po kojem je to tijelo i dalje sastavljeno od predstavnika partija?
KOVAČEVIĆ: Nije dobro. Mi vjerujemo da će se uskoro morati riješiti pitanje Državne izborne komisije, na način da se napravi nezavisna i profesionalna institucija. O slobodnim i fer izborima se ne može govoriti ako ih administrira tijelo sastavljeno od predstavnika partija, koje se povremeno sastane, glasa po partijskim linijama, i nema kapaciteta da odgovori na najbanalniji zahtjev. I, uostalom, kakva je to kontrola kad partije kontrolišu same sebe?
Čak i ako se uspostavi Agencija za borbu protiv korupcije i preuzme, kako je to predviđeno Vladinim akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 nadzor nad finansiranjem partija, to nas ne lišava obaveze da uspostavimo profesionalnu izbornu administraciju.
Partije još uvijek odbijaju to da shvate, ali će vjerovatno razumjeti kad bude isporučeno u formi nekog međunarodnog zahtjeva.
ANALITIKA: A zašto nije usvojen zakon o crnogorskom državljanstvu koji predviđa lakše sticanje državljanstva za građane Crne Gore?
KOVAČEVIĆ: Ne bih ovo komentarisala, jer se CDT nije uključivao u raspravu o ovom zakonu.
Nenad ZEČEVIĆ
