Abiznis

CEZAP objavio analizu cijena za januar 2014. godine

2102cezap
C
entar za zaštitu potrošača (CEZAP), je u okviru projekta EVROPSKI POTROŠAČKI MOST, koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, nastavio sa praćenjem cijena pojedinih artikala iz potrošačke korpe. Kao i u svim prethodim analizama, cilj je bolja informisanost potrošača o kretanju cijena u različitim marketima.

CEZAP objavio analizu cijena za januar 2014. godine
Portal AnalitikaIzvor

Od  1. jula 2013. godine u Crnoj Gori je došlo do povećanja visine poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 19 procenata, pa je shodno tome u prethodnom periodu izvršen monitoring cijena kako bi se utvrdio uticaj povećanja pomenutog poreza na cijene pojedinih prehrambenih proizvoda. Analiza je pokazala da su oktobarske cijene (nakon povećanja stope PDV-a) osnovnih životnih namirnica ostale na nivou junskih cijena (prije povećanja stope PDV-a), dok su se cijene ostalih proizvoda u promijenile u neznatnoj mjeri.

CEZAP je, kao i u prethodnim analizama, izvršio monitoring cijena pojedinih artikala iz potrošačke korpe u marketima u Podgorici i Baru. Odabrana su tri marketa i to Voli, Roda i Maxi. Kriterijumi po kojima je vršen odabir marketa su velika frekvencija potrošača i veliki asortima proizvoda. Izvršen je monitoring preko 80 artikala iz potrošačke korpe. Cijene su prikupljane 29.01.2014. godine marketima u Baru i 31.01.2014. godine u marketima u Podgorici.

Kao što je navedeno, cilj analize nije favorizovanje pojedinih marketa, već pružanje informacija potrošačima o cijenama određenih proizvoda u različitim marketima. Cijene proizvoda u ovoj analizi redovne cijene (bez akcijskih sniženja ili promotivnih cijena), osim ako drugacije nije označeno. Uz prethodnu saglasnost ovlašćenih lica u pomenutim marketima, izvršeno je prikupljanje cijena.

Cijena Impekovog hljeba u svim marketima u Podgorici i u Baru je smanjena sa 0,70€ na 0,50€ centi, zanači da je došlo do sniženja od 29 procenata. Što se tiče integralnog Impekovog hljeba cijena se nije mijenjala, osim u marketu Maxi u Baru, gdje je uočeno povećanje od 0,05€, što bi iznosilo 8 procenata.

Što se tiče bršna Fidelinka T400 u marketu Voli u Podgorici nije bilo u poudi, a u Baru je zapaženo povećanje cijene za 6 posto. Tip 400 istog brašna u marketu Roda u PG je pojeftinio za 19%,  dok je u Baru cijena ostala na nivou oktobarske (0,79€). U marketu Maxi u PG je isti artikal poskupio za 12 posto.

Cijene voća i povrća su “raznolike” od marketa do marketa ali je uočljiv trend smanjenja njihovih cijena. Tako su npr. pomorandže u marketima Voli u PG i Baru pojeftinile za cijelih 1€  što iznosi 59 procenata u odnosu na oktobarske cijene, dok su u marketima Roda u Baru one čak jeftinije za 1.33€, što je 66,2 posto. U marketu Maxi u Baru limun je jeftiniji za 0,96€, što je 52 posto. Cijene paradajza su s druge strane, znatno veće u odnosu na oktobarske cijene u svim marketima, ali su ove razlike razumljive i prihvatljive s obzirom na sezonski karakter ovih proizvoda.

Zanimljivo je da je svježe meso poput junećih i svinjskih plećki znatno pojeftinilo u svim marketima ili su njihove cijene pak ostale na nivou oktobarskih.Treba izdvojiti da su u  Maxijevim marketima u oba grada, cijene svježeg mesa niže, u odnosu na Voli i Rodu, a razlika je od 5 posto, čak do 20 posto. Cijene mesnih prerađevina poput čajne kobasice su manje-više ostale na istom nivou.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda su, uglavnom, ostale na nivou oktobarskih cijena, dok cijene ulja nastavljaju trend smanjenja.

Cijene proizvoda poput soli, kafe i kisjele vode se nijesu mijenjale od našeg poslednjeg monitoringa.

-Potrošači treba da obrate pažnju na to, da su cijene određenih vrsta proizvoda u jednom marketu povoljnije u odnosu na drugi i obratno. Cijene proizvoda u Podgorici i Baru su u većoj mjeri ujednačene ali su prisutna i pojedina odstupana, gdje je Bar ‘skuplji grad. Napominjemo da su u ovim marketima česta akcijska sniženja i promotivane cijene, tako da je moguće ostvariti izvjesnu uštedu kućnog budžeta.- navodi se u saopštenju CEZAP-a.

Portal Analitika