Studija objavljena u žurnalu „Nature Biotechnology“ objašnjava kako su naučnici sa Stenforda slučajno otkrili kako da uklone bol, dok su istraživali uticaj svijetla na pokrete mišića kod miševa.
Tim je ubacio proteine nazvane opsini u nerve miševa i onda čekao nekoliko nedjelja dok njihovi nervi nijesu bili osjetljivi na svijetlo kako bi otpočeli testove.
Tokom istraživanja, naučnici su shvatili da su različite vrste svijetla takođe uticale na neurone za prenos bola - pojedine „nijanse“ svijetla su zaustavljale bol u potpunosti, dok su ga druge povećavale.
„Ovo otkriće ima velike implikacije na velikom broju polja - od neuronauke do psihologije i moglo bi da pomogne milionima ljudi koji pate od hroničnog bola“, izjavio je Adam Klark Estes za Gizmodo.
Teško je zamisliti kakav će efekat ovo otkriće imati na modernu medicinu ili moderan rat kao i na studiranje optogenetike - polju koje je započeo Karl Disero.
U prošlosti je Karl Disero zajedno sa kolegama pisao o potencijalu optogenetike kada je u pitanju zaustavljanje gladi i liječenje bolesti mozga.
Optogenetika ne nudi samo olakšavanje bola. Prije svega nekoliko mjeseci, naučnici su otkrili kako da kontrolišu glad uz pomoć terapije svijetlom.
B92
