Kako su prenijele svjetske agencije, "El Čapo", ("Kratki"), uhapšen je u subotu, rano ujutro, u gradu Mazatlan na pacifičkoj obali, u savežnoj državi Sinaloa - po kojoj se Gusmanova banda i zove "Federacija Sinaloa".
Akcija jurenja Gusmana je trajala od 13. februara, a uhapšeno je ukupno 13 ljudi, i to - kako tvrde vlasti - bez ijednog ispaljenog hica.
Zaplijenjeno je naoružanje, između ostalog i raketni bacač, kao i 43 vozila.
Vlasti Meksika očigledno su ponosne na hapšenje najtraženijeg, pa su "El Čapa" u policijski helikopter sprovele pred kamerama: narko bos u tamnim farmerkama i bijeloj košulji s dugačkim rukavima spuštao je pogled, u pratnji marinaca u maskirnim uniformama, sa maskama na glavama.
Za El Čapovu "glavu" američke vlasti nudile su pet miliona dolara, a meksičke duplo manje - 30 miliona pesosa (oko 2,26 miliona dolara).
Ministarstvo spoljnih poslova Meksika nije željelo da odgovori na pitanje da li su Sjedinjene Države tražile izručenje uhapšenog bosa, a američki državni tužilac ocijenio je da je riječ o "prekretnici": "Kriminalne aktivnosti kojima je Gusman navodno rukovodio doprinijele su uništavanju miliona života širom planete kroz zavisnost od droge, nasilje i korupciju".
Gusman je stekao slavu 2001. godine, kad je uspio da pobjegne iz maksimalno obezbijeđenog zatvora. Potom je organizovao Sinaloa kartel, čuven po brutalnosti: neprijateljima kartela bukvalno odrubljuju glave i vješaju njihova tijela na javnim mjestima.
Ne zna se koliko tačno Gusman ima godina, procjena je oko 50, a od siromašnog seljaka lošeg obrazovanja je zahvaljujući kriminalu postao "najmoćniji trgovac drogom na svijetu", kako ga je u jednoj analizi opisao američko ministarstvo finansija.
Prije konačnog hapšenja, Gusman je svaki put uspijevao da pobjegne od policije koristeći mrežu tunela kroz odvodne kanale.
Meksički državni tužilac Hesus Muriljo Karam otkrio je novinarima da je nedavno pokušano hapšenje "El Čapa", pošto je policija otkrila njegovu lokaciju, ali da je uspio da pobjegne kroz tunele - dok su policajci oborili vrata ojačana čelikom.
Meksička TV Foro emitovala je snimke prostranog stana na obali u kojem je Gusman uhapšen. Stan se nalazi na 500 metara od policijske stanice.
Tužilac Muriljo kaže i da su vlasti nekoliko puta namjerno propustile da uhapse Gusmana, jer bi hapšenje na javnim mjestima predstavljalo veliki rizik za civilne žrtve. Ovaj put, ističe, niko nije ni povrijeđen.
Ratovi kartela
Federacija Sinaloa još od devedesetih godina ratuje sa ostalim meksičkim kartelima, a posljednjih godina najžešci su sukobi sa klanom Zetas, koji čine nekadašnji komandosi koji su dezertirali 1990-tih godina.
Kartel Sinaloa krijumčari kokain, marihuanu, metamfetamine i heroin, a osim u Meksiku djeluje u Sjedinjenim Državama, Gvatemali, Hondurasu, Nikaragvi i Peruu, kaže za "Blumberg" Džefri Skot, specijalni agent američke agencije za borbu pritiv droge, DEA.
U posao sa trgovinom narkoticima "Kratki" je ušao još osamdesetih godina i vrlo brzo postao prvi čovjek za lokalne operacije kartela, ali je njegov uspon omelo hapšenje u Gvatemali 1993. Tada je izručen Meksiku.
Kako je u knjizi o Gusmanu napisao autor Martin Bit, El Čapo je zatvor "Puente grande" u zapadnoj meksičkoj državi Halisko pretvorio u "privatnu igraonicu", potkupljujući zatvorenike, ali i čuvare: sa saradnicima se slobodno kretao po zatvoru, pravili su žurke sa puno prokrijumčarenog alkohola, kokaina i marihuane. Takođe, slobodno su ih posjećivale žene - i to ne samo supruge i djevojke.
Kad je pobjegao iz zatvora, vratio se u Sinaloa kartel i iskoristio trenutak u kojem su vlasti tadašnjeg predsjednika Visenta Foksa sprovele ofanzivu protiv suparničkih kartela.
U odsustvu, američko ministarstvo pravde podnijelo je optužnicu protiv Gusmana u avgustu 2009, u kojoj ga tereti za zavjeru i trgovinu drogom preko međunarodnih granica. Optužnica je podignuta u Čikagu, a potom i u Teksasu, 2012.
Stručnjaci strahuju da bi hapšenje El Čapa Gusmana, međutim, moglo da izazove novi talas nasilja u Meksiku i nove obračune kartela, koji traju još od devedesetih godina - dok je državni rat protiv kartela počeo 2006.
"Otac" svih meksičkih narko-kartela je bivši agent meksičke federalne policije, Migel Angel Feliks Galjardo - poznat po nadimkom "Kum" - koji je tokom osamdesetih kontrolisao cjelokupnu ilegalnu trgovinu drogom u Meksiku i koridore preko meksičko-američke granice. Posao je započeo krijumčareći marihuanu i opijum u SAD i bio je prvi meksički narko-vođa koji se povezao sa kolumbijskim kokainskim kartelima.
Feliks Galjardo je nadgledao sve operacije, postojali su samo on, njegovi saradnici i političari koji su mu prodavali zaštitu.
Godine 1987. "Kum" se preselio u Gvadalaharu i odlučio da podijeli poslove i teritorije koje je kontrolisao.
Uhapšen je dvije godine kasnije, a nova hapšenja, pohlepa i težnja za vlašću su stimulisali sukobe između novoformiranih kartela.
(blic.rs)
