- Poštovana gospođo Lopičić, želimo da Vam ukažemo na tri pitanja koja ozbiljno ugrožavaju legitimnost, ažurnost i transparentnost Ustavnog suda, a samim tim i njegov ugled i opštu ocjenu o djelotvornosti u pravnom sistemu Crne Gore. Prvo je podsjećanje da je potrebno da Ustavni sud prioritetno odluči o ustavnosti prestanka mandata sudijama prethodnog saziva, a samim tim i o ustavnosti sopstvenog izbora, o čemu je već pokrenut postupak. Drugo pitanje je nepostojanje javnog rasporeda odlučivanja Ustavnog suda, pogotovo u odnosu na predmete u kojima se odluke čekaju godinama. Treće pitanje je potreba za većim otvaranjem Ustavnog suda za javnost – navodi se u pismu koje je HRA dostavila Ustavnom sudu.
Oni su podsjetili da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, 15. novembra 2013. podnio Predlog za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona za sprovođenje Amandmana na Ustav Crne Gore i Zakona o Ustavnom sudu.
- Tvrdeći da su sudijama protivustavno prekinuti mandati tako što je mimo uslova propisanih Ustavom propisan razlog za prestanak njihove funkcije aktom niže pravne snage, tj. zakonom. Pored Ombudsmana, koji je podnio predlog o kome je Ustavni sud dužan da odluči, istu inicijativu podnijeli su i advokati Orle Marković i Predrag Mugoša. Takođe, Venecijanska komisija je u svom posljednjem mišljenju o usvojenim amandmanima na Ustav Crne Gore izrazila žaljenje što crnogorske vlasti nijesu dopustile da sudije Ustavnog suda ostanu na svojim funkcijama do kraja mandata – navodi se u pismu.
Ako su odredbe Ustavnog zakona kojim su, kako dodaju, prekinuti mandati sada već bivših sudija Ustavnog suda neustavne, sadašnji sastav Ustavnog suda bi morao sam sebe da ukine i svoj izbor proglasi pravno nevažećim.
HRA smatra da bi Ustavni sud prije bilo koje druge odluke trebalo da odluči o ustavnosti izbora svojih članova.
- Naš drugi predlog motivisan je činjenicom da se pred Ustavnim sudom u radu nalaze predmeti o kojima nije odlučeno i više od tri godine. Istovremeno, posebno u posljednje vrijeme, podnose se ili najavljuju inicijative i predlozi za ocjenu ustavnosti zakona o kojima se očekuje prioritetno odlučivanje (kao što su npr. ocjena ustavnosti tzv. ”Zakona o KAP-u” ili ocjena ustavnosti tzv. ”izbornih zakona”). Skrećemo Vam i pažnju na potrebu da Ustavni sud bude otvoreniji za javnost. Smatramo da se bez odlaganja mora osigurati minimum transparentnosti tako što će se: a) redovno i blagovremeno objavljivati sve odluke i obavještenja o izrečenim odlukama na internet stranici Ustavnog suda; b) objaviti raspored rješavanja predmeta, c) blagovremeno najavljivati datumi sjednica sa spiskom predmeta o kojima će se odlučivati i održavanjem javnih rasprava – navodi se u pismu HRA.
