ĐUKANOVIĆ: Vrijednost započetih projekata samo u turizmu ravna sadašnjem BDP-u

Đukanović je naglasio da je vrijednost započetih projekata samo u turizmu gotovo ravna sadašnjem BDP-u

- U posljednjoj deceniji, Crna Gora je ostvarila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po glavi stanovnika, smanjenjem siromaštva, i progresom u strukturnim reformama. Od 2003. godine utrostručen je bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (po Atlas metodu Svjetske banke) – sa 2.400 dolara na 7.160 dolara 2012. godine. Onima koji ne poznaju naše prilike to možda ne izgleda spektakularno. Ali, to je najviši dohodak po glavi stanovnika među šest zemalja Jugoistočne Evrope. A u nekadašnjoj Jugoslaviji Crna Gora je bila najnerazvijenija republika. Bez obzira na značajan napredak, nijesmo zadovoljni dostignutim nivoom razvijenosti. Globalna kriza je otkrila ranjivost privrede Crne Gore i učvrstila svijest o potrebi daljih reformi u pravcu jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti, unapređenja poslovnog ambijenta i jačanja konkurentnosti – kazao je Đukanović na konferenciji EBRD-a održanoj u Londonu.

Premijer je istakao da je naš cilj da ubrzamo ekonomski rast.

- To je jedini pouzdan način da prevazilazimo disbalanse i smanjujemo deficit i obuzdamo rast javnog duga. I što je najvažnije – da povećamo zaposlenost i unaprijedimo životni standard građana. Intenzivnim reformama stalno unapređujemo investicionu klimu. Međunarodne institucije su to prepoznale, što potvrđuje poboljšanje našeg položaja na referentnim listama. U izvještaju o globalnoj konkurentnosti, koji objavljuje Svjetski ekonomski forum popravili smo poziciju za 5 mjesta (sa 72. na 67. poziciju); u izvještaju Svjetske banke (Doing Business) smo napravili napredak za sedam mjesta. Sada smo 44. država u svijetu po lakoći poslovanja – rekao je Đukanović.

On je naglasio da je najvažnije što su kvalitet poslovnog ambijenta u Crnoj Gori prepoznali i referentni investitori i da se danas možemo pohvaliti brojem i renomeom investitora, posebno u sektoru turizma i energetike.

- Kuriozitet je da su u jednoj od najmanjih evropskih država danas započeti, ili su u pripremi, neki i za evropske prilike veliki projekti. Vrijednost započetih projekata samo u turizmu gotovo je ravna sadašnjem BDP-u. Pomenuću samo neke: švajcarska kompanija Oraskom je na poluostrvu Luštica započela projekat vrijedan preko milijardu eura; Turistička i jahting industrija Crnu Goru se već prepoznaje po projektu kanadskog investitora Porto Montenegro koji se kontinuirano dinamično razvija; azerbejdžanska kompanija Sokar gradi luksuzni rizort u čijem je središtu prvi hotel One & Only u Evropi, u vrijednosti preko 500 miliona eura; Aman Resorts kao jedan od vodećih hotelskih brendova u svijetu, uspješno posluje u Crnoj Gori, a ove godine nastavlja investicioni ciklus gradnjom novog hotela – kazao je Đukanović i podsjetio da “projekat energetskog kabla u vrijednosti od 800 miliona eura, koji realizujemo sa italijanskom kompanijom Terna, treba da poveže Crnu Goru i cijeli region sa Italijom i sa Zapadnom Evropom”.

Premijer je istakao da ćemo uskoro izabrati partnera za izgradnju drugog bloka termoelektrane u Pljevljima.

- To je investicija preko 300 miliona eura. Raspisali smo i tender za istraživanje i eksplotaciju nafte i gasa, koji će biti završen 15. maja ove godine. Do sada je interesovanje iskazalo više od 20 naftnih kompanija od kojih neke pripadaju globalno najvećim i najreferentijim u ovom sektoru. Zajedno s našim partnerima iz Albanije, BiH, Hrvatske i Azerbejdžana uključeni smo u dogovore o izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda (IAP – Ionian Adriatic Pipeline), kao logičnog nastavka transjadranskog projekta TAP (Trans Adriatic Pipeline) – rekao je Đukanović.

Nedovoljno razvijena saobraćajna infrastruktura, kako je naglasio, u ovom trenutku predstavlja ograničenje našeg razvoja.

- Zato smo se odlučili za izgradnju autoputa, od Luke Bar do granice sa Srbijom. To će biti najbrža veza sa regionom. Odabrali smo partnera, završavamo ugovore i radovi na prvoj dionici od 42 km trebalo bi da počnu u najskorije vrijeme. Radimo i na stvaranju uslova za unapređenje željezničke i aerodromske infrastrukture. Sve to, uz pomorske veze, učiniće Crnu Goru bližom i povezanijom sa regionalnim i svjetskim tržištem.U pravu su svi koji kažu da Zapadni Balkan nikada u istoriji nije bio bolje i stabilnije mjesto za život i biznis nego što je danas. Ipak, nema mjesta samozadovoljstvu. U poređenju sa razvijenim državama, naš nivo dohotka je izuzetno nizak; visok je procenat nezaposlenosti, posebno mladih; deficit spoljnotrgovinskog bilansa i budžeta ugrožava makroekonomsku stabilnost u našim zemljama; nemamo na raspolaganju dobre politike i finansijske instrumente kojima možemo liječiti probleme, kao što je nedovoljno razvijena infrastruktura. U vremenu manje kreditne aktivnosti poslovnih banaka i smanjenja stranih direktnih investicija, podrška EU, kao i multilateralnih finansijskih institucija kao što je EBRD, prosto je nužna za naš ekonomski razvoj i bržu ekonomsku integraciju regiona Zapadnog Balkana u EU – poručio je Đukanović.

Premijer je naglasio da uprkos svim problemima vjeruje da Zapadni Balkan može biti razvojno najdinamičniji dio Evrope.