Danas je razvijenim zemljama praksa da se praktično sva hrana - od mesa i suhomesnatih proizvoda, preko gaziranih pića i sokova do voća i povrća - koja dolazi u velike trgovačke lance, obrađuje i pakuje u sintetičke ambalaže i omote.
Prema komentaru objavljenom u novom broju časopisa Journal of Epidemiology and Community Health koji je dio British Medical Journal-a, jedan mali dio tih hemikalija ulazi u hranu i pića. One u takvim neznatnim količinama ne predstavljaju opasnost za zdravlje. Međutim, niko ne zna kakav učinak mogu da imaju ako smo im izloženi cijeli život.
Jedan od primjera su jedinjenja ftalati koji se nalaze u platičnim omotima, a izazivaju neravnotežu u stvaranju hormona. Drugi je formaldehid, kojeg ima u plastičnim bocama gaziranih pića, a može da izazove rak.
Niko, takođe, ne zna kako ove hemikalije mogu da utiču na embrione u materici.
Autori studije ističu da se u industriji hrane i pića koristi više od 400 spojeva čije djelovanje niko ne zna, jer se istraživanja ne sprovode dovoljno dugo da bi dala neke jasne rezultate. Za tako nešto trebalo bi pratiti ispitanike kroz više decenija.
- Budući da se većina hrane pakuje, cijela populacija će biti izložena hemikalijama, pa je izuzetno važno da što prije popunimo rupe u znanju - upozoravaju autori studije.
Foto: mensfitness.com
