Rabrenović je istakla da je osnov donošenja ovoga zakona da se jednim zakonskim rješenjem na sveobuhvatan način po prvi put u Crnoj Gori uvede izvršenje uslovne osude sa zaštitnim nadzorom i kazne rada u javnom interesu, koji izriče sud u krivičnom i prekršajnom postupku.
- Zajedničko je da se sva osuđena lica nalaze na slobodi. Službenici prate osuđena lica, razgovoraju sa njima, utvrđuju individualni program, kolvekitvni tretman i donose procjenu rizika - kazala je pomoćnica ministra. Nakon odsluženja dvije trećine kazne, osuđeni mogu podnijeti molbu za uslovni otpust, a Komisija će ih rješenjem otpuštati.
Ona se posebno osvrnula na kaznu u javnom interesu koja se izriče za krivična djela za koja je zakonom propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.
-Osuđeni dolaze u Ministarstvo pravde, obavljaju razgovor sa službenicima, a onda potpisuju ugovor sa licima koja se bave javnom djelatnošću.- kazala je Rabrenović
Ona je navela da je Ministarstvo pravde potpisalo ugovore sa pet opština i da već dva osuđena lica izvršavaju kaznu rada u javnom interesu. Ona je istakla da je kod kazne rada u javnom interesu potrebno da su ispunjena tri uslova i to:
- da se rad obavlja besplatno
- da je koristan društvu
- da se poštuje ljudsko dostojanstvo pri izboru posla
-Važno je istaći da se ova kazna izvršava prema mjestu prebivališta, ali izuzetno, osuđeni mogu služiti i na drugom mjestu kako bi sakrili da su osuđeni- zaključila je Rabrenović.
