Klub poslanika SNSD-a inicirao je da se izmjenom ovog zakona najveća plata u bh. institucijama (za članove Predsjedništva BiH) ograniči na tri prosječne na nivou BiH - oko 2.500 KM, što je duplo manje u odnosu na sadašnje. Potom bi se linearno smanjenje plata odnosilo na predsjedavajućeg Vijeća ministara, rukovodstvo parlamenta, na ministre, poslanike, delegate, direktore agencija...
Jedino su u SDA i SBB-u u petak otvoreno rekli da će podržati SNSD-ov prijedlog kako bi se primanja funkcionera konačno uskladila sa situacijom u BiH, ali da sam omjer smanjivanja treba zajedno usaglasiti. U HDZ BiH rekli su da im i ova inicijativa, poput slične ranije ideje SDA i SDP-a, liči na politički marketing, ali da su spremni na "konstruktivan način" razgovarati o njoj.
Darko Babalj iz SDS-a kazao je da će poslanici ove stranke, ako se nađe na dnevnom redu sjednice parlamenta, glasati za inicijativu SNSD-a ukoliko funkcioneri ove stranke prije toga vrate novac uzet za nezavršeni posao izmjena Izbornog i Zakona o finansiranju političkih stranaka.
"Podržaćemo izmjene Zakona o platama u institucijama BiH jer je potrebno svođenje najvećih plata na nivo primjeren stanju u državi. Najrealnije je smanjenje za 30 odsto za funkcionere, plate u administraciji ne treba dirati", rekao je Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH, upozorivši da bi smanjenjem za 50 odsto, što je predložio SNSD, dovelo do toga da entitetski funkcioneri budu plaćeniji od onih na nivou BiH.
"Pozdravljamo inicijativu SNSD-a jer je ona na tragu onog što je prije toga predložio Klub SDA i neki poslanici SDP-a. Treba ići na sistemsko ograničavanje plata na svim nivoima vlasti", dodao je Džaferović.
Mato Franjičević, šef Kluba zastupnika HDZ BiH u Predstavničkom domu, uz napomenu da će stav stranke tek biti usaglašen, ističe vlastito mišljenje da primanja funkcionera u Vijeću ministara, Predsjedništvu i bh. parlamentu nisu u skladu sa socijalnom i ekonomskom situacijom u BiH.
"Na prvi pogled inicijativa o izmjeni Zakona o platama ima najviše elemenata ozbiljnosti i najmanje marketinških tragova, koje ipak ne isključujem jer je izborna godina", ocijenio je Franjičević, dodavši da se pričom o smanjenju plata pokušava skrenuti pažnja javnosti sa mnogo većih problema.
"Obračunom s kriminalom i korupcijom uštedjeli bismo stotine miliona KM, a na našim platama jedva dva-tri miliona", kazao je Franjičević.
Mirsad Đugum, šef Kluba poslanika SBB-a u bh. parlamentu, tvrdi da ova stranka podržava "više procesa koji vode smanjenju primanja na svim nivoima".
"Iako je izborna godina, promjene Zakona o platama u institucijama BiH moguće je završiti ako postoji potrebna politička volja u parlamentu BiH. Malo je čudno ovo utrkivanje stranaka o smanjenju primanja kao da Olimpijada još nije završena", primijetio je Đugum.
Ivica Ćavar, konsultant Centara civilnih inicijativa (CCI) za monitoring rada parlamenta i Vijeća ministara BiH, vjeruje da će biti dovoljno glasova za izmjene Zakona o platama u bh. institucijama.
"Na pokretanje ove i sličnih inicijativa uticao je pritisak javnosti i protesti. Upravo zbog činjenice da su izbori blizu, lakše će glasati za promjene jer se nova rješenja o primanjima na njih neće odnositi", ocijenio je Ćavar, dodavši da je standard EU da se primanja funkcionera vežu s prosječnom platom u državi.
Kritike o neradu
Analitičari nevladine organizacije "Centri civilnih inicijativa" (CCI) predstavljajući rezultate monitoringa rada Vijeća ministara i parlamenta BiH u 2013. godini saopštili su u petak da se "vlast najradije bavila sobom".
"Parlamentarna skupština postala je servis političkih lidera. Po broju usvojenih zakona ovaj saziv parlamenta je najneefikasniji. Jednako je neefikasan i Savjet ministara BiH", rekao je Denis Telić, konsultant CCI-ja, istakavši da je, poređenja radi, Vlada Hrvatske na jednoj sjednici u decembru prošle godine utvrdila više zakona nego Vijeće ministara BiH u toku cijele 2013. godine.
(Nezavisne)
