- Bankarski ombudsman podržava osnovne ciljeve donošenja Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji ima za cilj da se stvori stimulativni okvir koji podržava realno restrukturiranje u vansudskom postupku ekonomski održivih privrednih subjekata i fizičkih lica, korisnika kredita i finansijskog lizinga. Efekti krize mogu se najjasnije kvantifikovati kroz nivo nekvalitetnih kredita (NPL) u odnosu na ukupne kredite. Da bi osnažile svoje bilanse i kapital, neke banke su prenijele značajne portfelje nekvalitetnih kredita na faktoring kompanije, ili na svoje matične banke sa sjedištem u inostranstvu, što je rezultiralo formalnim smanjenjem nekvalitetnih kredita. Međutim, problem nekvalitetnih kredita nije suštinski riješen, problemi su ostali neriješeni u realnom sektoru i sektoru stanovništva - konstatovao je Kalač u izjavi dostavljenoj Portalu Analitika, napominjući da dosadašnji pristup banaka u rješavanju ovog problema nije dao efekte.
- Banke su individualno pokušale da izvrše restrukturiranje dugova produžavanjem rokova otplate kredita i prinudnom naplatom. Međutim, takvo restrukturiranje, koje je obuhvatalo samo reprogramiranje dugova, dalo je pozitivne efekte jedino u slučajevima kada je dužnik bio suočen sa privremenim problemima. Zbog toga je bilo potrebno definisati novi pristup rješavanju problema. Nacrt zakona se zasniva na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju. Dužnici, uključujući i građane, i njihovi povjerioci dobrovoljno učestvuju u pregovaranju o dugu sa ciljem postizanja rješenja sa kreditorom, na obostrano zadovoljstvo. Iz perspektive dužnika, umjesto posljedica koje bi nastale pokretanjem postupka stečaja, a kod fizičkih lica prinudna naplata iz fiducije, hipoteke i jemaca, otvara se perspektiva za ekonomski opstanak i razvoj.
Iz perspektive povjerilaca, može se postići bolji povraćaj datih sredstava putem zajedničkih napora da se podrži spasavanje dužnika koji je u problemima i značajno smanje troškovi koji se vezuju za sudske postupke. Osim toga, vansudsko restrukturiranje duga obezbjeđuje fleksibilnost mehanizama restrukturiranja, kojima se može pribjegavati pri planiranju rješavanja nastale situacije - naveo je Kalač.
Kako je dodao, nacrt Zakona se zasniva i na konceptu koordiniranja aktivnosti za finansijsko restruktiriranje.
- Radi obezbjeđivanja neophodne koordinacije, definisano je da se finansijsko restrukturiranje sprovodi, kod privrednih društava i preduzetnika, uz obavezno institucionalno posredovanje, uz pomoć institucije koja obezbjeđuje sprovođenje postupka posredovanja, uz učešće za to posebno licenciranjih lica– posrednika. Međutim, treba zakonom predvidjeti tu mogućnost i za fizička lica. Bankarski ombudsman podržava zakonsko rješenje koje predviđa nove mehanizme restrukturiranja dugova. Smatra da ovaj zakon treba usvojiti urgentno, jer su nekvalitetni krediti (NPL) jedan od najvećih problema naše ekonomije. Posljednji podaci CBCG pokazuju da su ukupni nekvalitetni krediti iznose 468,4 miliona eura, odnosno 17,5 odsto ukupnih kredita - podsjetio je Kalač.
Konstatovao je da će od rješavanja problema nekvalitetnih kredita korist prvenstveno imati banke, kroz smanjenje loših potraživanja i povećanja finansijske stabilnosti.
- Preduzeća će imati koristi jer će nastaviti da rade umjesto da idu u stečaj. Građani će moći da vraćaju kredite umjesto da ostaju bez imovine date za hipoteku, ili da njihov kredit vraćaju jemci, dok će država dobiti subjekte koji mogu da servisiraju poreske obaveze - pojasnio je Kalač.
Bankarski ombudsman smatra da nacrt zakona na nejednak način tretira dužnike banaka, MFI i duštava za finansijski lizing.
- Nacrtom zakona se definišu ciljevi finansijskog restrukturiranja, i to podsticanje oporavka dužnika (privrednih društava, preduzetnika i fizičkih lica), koji se nalaze u finansijskim teškoćama, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i omogućavanje pristupa novim kreditnim sredstvima, radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta,. Ti ciljevi se trebaju ostvariti kod svih ekonomskih subjekta obuhvaćenih zakonom, na način što se dužnici trebaju tretirati na isti način, kada su u pitanju mogućnosti rješavanja problema i ostvarivanja ciljeva. Neophodno je da zakon na ravnopravan način tretira sve dužnike. Primjedbe ombudsmana se odnose na to da nacrt zakona na nejednak tretman fizičkih lica kao dužnika, sa ostalim dužnicima. Nacrt Zakona propisuje različite uslove i različite postupke finansijskog restrukturiranja za privredna društava i preduzetnike od uslova i postupaka predviđenih za fizička lica. Kod privrednih društava i preduzetnika obuhvaćeni su dugovi po osnovu svih kredita, a kod fizičkih lica samo dugovi po osnovu hipotekarnih kredita, koji su u nacrtu obuhvaćeni pojmom „korisnik hipotekarnog kredita“- saopštio je Kalač, sugerišući da se nacrt zakona dopuni i predvidi da kod fizičkih lica se svi krediti mogu restrukturirati, bez obzira na vrstu kolaterala kao obezbjeđenja. Takođe, bankarski ombudsman predlaže da se dugovanja po finansijskom lizingu tretiraju kao i dugovanja po kreditima, bez obzira na vrstu kolaterala.
Kalač takođe predlaže da se u restrukturiranju duga kod fizičkih lica kao dužnika, predvidi mogućnost institucionalnog posredovanja, ako to ona žele, što je nacrtom predviđeno isključivo za preduzetnike i privredna društva.
