Istraživanje je urađeno u periodu od 5. do 12. februara, na reprezentativnom uzorku od 1.034 punoljetna građanina Crne Gore, javlja Mina.
Istraživanje je pokazalo da je referendum o tom pitanju organizovan u prvoj polovini februara, da bi 70 odsto građana glasalo za, dok bi 17 odsto bilo protiv.
Prema istraživanju, devet odsto građana kazalo je da ne bi glasalo na referendumu, dok je tri odsto odbilo da odgovori na to pitanje.
Kad su u pitanju partije i njihovo biračko tijelo, 92 odsto birača Demokratske partije socijalista glasalo bi za članstvo Crne Gore u EU, dok bi četiri odsto bilo protiv.
Članstvo u EU podržava i 85 odsto birača Pozitivne Crne Gore dok ih je osam odsto protiv, a „da“ bi zaokružilo i 82 odsto birača Socijaldemokratske partije, dok bi 11 odsto glasalo suprotno.
U slučaju Demokratskog fronta, 61 odsto njihovog biračkog tijela podržalo bi članstvo u EU, dok bi 27 odsto bilo protiv.
Više od polovine birača Socijalističke narodne partije, njih 51 odsto, na referendumu o članstvu Crne Gore u EU glasalo bi za, dok bi 35 odsto bilo protiv.
Iz CDT-a su podsjetili da je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) objavilo poziv na konsultacije povodom izrade Nacrta Strategije za informisanje javnosti o EU.
„Kako bi uradili kvalitetniji dokument, MVPEI je pozvao javnost da dostavi svoje komentare do 14. Marta“, naveli su iz CDT-a.
Iz te nevladine organizacije su podsjetili da su kroz rad radne grupe učestvovali u izradi nove komunikacione strategije, i da su u aprilu prošle godine Ministarstvu dostavili predlog praktične politike sa preporukama za unaprjeđenje komunikacije sa građanima o evropskim integracijama.
„Značajan dio preporuka je prihvaćen, i ta rješenja su sadržana u novom dokumentu, koji je znatno unaprijeđen u odnosu na prethodna dva. Za razliku od prethodnih, ovom komunikacionom strategijom je predviđen budžet koji će omogućiti novčanu podršku za sprovođenje aktivnosti“, naveli su iz CDT-a.
Dokumentom je, kako se navodi, prepoznata uloga civilnog sektora i medija, što bi moglo značajno unaprijediti njihovu saradnju sa državnim organima u sprovođenju strategije.
„Radna grupa koja je kreirala strategiju preciznije je definisala ciljne grupe i poruke koje će se slati građanima, a predviđeno je i sprovođenje komunikacione strategije na lokalnom nivou za koje će biti zadužena najmanje jedna osoba iz lokalne samouprave“, pojasnili su iz CDT-a.
Kako su naveli, nedostatak koordinacije i evalucije iz prethodne dvije strategije biće riješen formiranjem dva tijela, operativnog i konsultativnog, koja će se baviti primjenom i monitoringom planiranih aktivnosti.
Time će se, pojasnili su iz CDT-a, precizno utvrđivati da li su i kako sprovedene mjere planirane strategijom, a za ocjenu uspješnosti utvrđene su precizne metode evaluacije.
„Međutim, MVPEI nije prihvatio predlog CDT-a da se propiše obaveza donošenja uredbe o objavljivanju važnih dokumenata iz procesa pregovora sa EU“, naveli su iz te NVO.
Iz CDT-a su poručili da se objavljivanje akcionih planova, izvještaja i pregovaračkih pozicije ne može dešavati ad hoc, niti može zavisiti od trenutne volje nekog državnog činovnika.
foto: www.nadlanu.com
