Nikolić je potcrtao da se na slikama iz Berana sa postizbornog slavlja proteklog vikenda primjećuje da „velika većina pojedinaca koji su bili na tom slavlju demonstrira da im Crna Gora nije u srcima“. Dodao je kako izvještaji svih medija potvrđuju kako se ni jedna crnogorska zastava tamo nije našla. Na direktno pitanje Miliću zašto on, kao predsjednik građanske partije, u građanskoj Crnoj Gori, nije izašao među te ljude u Beranama sa crnogorskom zastavom i podigao je, lider SNP-a odgovara:
- Ko kaže da nisam izašao i iz kancelarije iznio državnu zastavu? Da vidim toga heroja koji će da progovori da tako nije bilo. Idući put ću zbog onih koji to nijesu zabilježili, tražiti da prvo mene snime... Ne čine zastave državu. Državu čine ljudi, ljudi o kojima se vodi računa. Država ne nastaje potpisom olovke na referendumu.
Nikolić je sagovorniku sugerisao da Crna Gora nije nastala na referendumu 2006. godine, već da je obnovljena.
- Obnovljena? Jesam među starijim poslanicima, ali ne pamtim tu 1878. godinu kada je Crna Gora proglašena državom... Neko želi danas da nas vrati u nove podjele i manjim dijelom se bavi posljedicama svoje politike, uzrocima onoga što se danas dešava. Sjever Crne Gore je zapostavljen. O tome treba da pričaju ljudi.
Urednik emisije U centar insistirao je na tome da SNP-u ne bi smetala „poneka crnogorska zastava, jer bi privukla i glasače sa druge strane“ da priđu njihovom konceptu.
- Pogrešna vam je percepcija. A crnogorskih zastava je bilo... Ja sam ponosan na crnogorsku istoriju, osim na jedan datum – a ne vjerujem da je na njega ponosan ni jedan građanin Crne Gore. To je 12. jul 1941. godine i Petrovdanska skupština na Cetinju. To je datum koga se moramo uistinu stiđeti. Zbog toga što je tada rečeno da se „ostvario san crnogorskih sinova“ zahvaljujući fašističkoj Njemačkoj i fašističkoj Italiji, i da su Hitler i Musolini - kroz riječi Sekule Drljevića – bili oslobodioci Crne Gore. Ako nekome danas u toj antifašističkoj vertikali Crne Gore treba još neko objašnjenje zašto da se stidi, ja mu pomoći ne mogu. Moji su preci na taj datum odgovorili 13. jula na Virpazaru – bio je odlučan Milić.
Kada je riječ o samim glasačima, čelnik SNP-a smatra da svako bira za koga će glasati prema vlastitom viđenju okruženja.
- Neko nas ne glasa zbog toga što smatra da nismo dovoljno dobri, što vjeruje neistinama koje plasiraju mediji, zbog toga što je nekome u 21. vijeku i dalje važnija priča o zastavama nego o onome šta ima sjutra djeci da da. Neko nas ne glasa zbog toga što se mi uporno zalažemo za reforme na zdravstvenom i na socijalnom polju, ali on i dalje misli da ono što mi radimo, da smo oni koji su na referendumu 2006. godine glasali za zajedničku državu.
A na pitanje da li bi i danas isto glasao referendumu, Milić kratko odgovara: „Da“.
