Komentarišući cijene interneta u Crnoj Gori, kao i žalbe građana na usluge pojedinih operatora, sagovornik Portala Analitika da „ništa nije neobično za tržište na kome regulator slabo ili sa “previše obzira” prema privrednim subjektima, vrši svoju funkciju“.
- Da se želi, stvarno nešto promijenit, makar pokušati dati šansa da ova populacija “uhvati vazduha”, regulator ima sve zakonske poluge da stanje u periodu ne dužem od šest mjeseci, dovede u prihvatljive granice, ili bolje reći u granice koje bi ova populacija mogla izdržati, rekao je savjetnik CEZAP-a.
Boljević ističe da je malo onih koji razumiju tržište elektronskih komunikacija i informacionih tehnologija, kao i njegovo mjesto i uticaj na ekonomiju društva XXI vijeka, te da ova „poštapalica političarima više služi za poentiranje u raznoraznim prigodnim govorima, negoli što razumiju njenu suštinu“.
Sagovornik Portala Analitika kaže da na našem tržištu telekomunikacija funkcioniše oligopol, koji su napokon svi prepoznali.
- Kad je CEZAP o tome govorio, prije nekoliko godina, kao ključnom problemu u razvoju, svi su se kleli u crnogorsko demonopolisano tržište elektronskih komunikacija. Sad se svi kunu u razvoj društva XXI vijeka, informacione tehnologije itd, u zemlji u kojoj nemate nijedan iole ozbiljni subjekt iz domena razvoja i implementacije informacionih tehnologija, objašnjava Predrag Boljević.On dodaje da se društvo u kome svaki građanin ima po dva telefona, za skupe novce kupuje informatičke interfejse i plaća najskuplji i najsporiji internet ne može smatrati informatičko razvijenim.
- Društvo koje je informatički razvijeno je ono društvo u kome 30 do 40 odsto GDP-a potiče iz djelatnosti koje su direktno povezane sa radom i proizvodnjom na tržištu elektronskih komunikacija i informacionih tehnologija, ne samo za svoje potrebe već i za potrebe globalnog tržišta. To su benefiti koje je trebalo da nam donese globalizacija i privatizacija, ali na žalost mi rabimo sve negativne efekte ovih procesa, izričit je sagovornik Portala Analitika.
Svjetski Dan prava potrošača obilježava se svake godine 15. marta, a ustanovljen je odlukom Ujedinjenih nacija 1983 godine. Deklaracijom o osnovnim pravima potrošača definisana su četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga, odnosno pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, pravo na izbor roba i usluga, te pravo potrošača da se čuje njihov glas. Tu je kasnije uključeno i pravo na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba, pravo na naknadu štete, pravo na obrazovanje i pravo na zdravu okolinu.
Kako navode iz CEZAP-a Dan prava potrošača je dobar povod da se promovišu osnovna prava potrošača i da se zahtijeva poštovanje i zaštita tih prava, kao i da se protestvuje protiv zloupotreba tržišta.
K. Ć.
