- Jedino konkretno obrazloženje potrebe za usvajanjem zakona sadržano je u izjavi Duška Markovića datoj nakon sjednice Vlade na kojoj je predlog zakona usvojen, a gdje se navodi da je njegovoj izradi prethodila analiza čiji je zaključak bio da podaci koje proizvodi obavještajni sektor “nisu u punoj mjeri valorizovani”, onda primjećujemo da analiza o kojoj govori Marković nije dio obrazloženja ovog predloga Zakona, niti je prema našim saznanjima dostupna Skupštini Crne Gore odnosno Odboru za odbranu i bezbjednost koji treba da raspravlja o ovom predlogu. Zato bi raspravi o predlogu Zakona u Skupštini trebalo da prethodi dostavljanje ovog dokumenta nadležnom Odboru - kaže se u saopštenju Muka.
Institut Alternativa smatra da bi formiranje Biroa za operativnu koordinaciju bilo opravdano ukoliko se to čini sa ciljem brže i kvalitetnije razmjene podataka između organa državne uprave u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Međutim, iz definicije poslova Vijeća i Biroa nije moguće jasno odrediti poslove kojima će se ova tijela u praksi baviti. Naime, razmjena obavještajnih podataka spomenuta je samo na jednom mjestu u predlogu zakona (član 5).
- Predlogom zakona su poslovi Vijeća definisani kao “stara se “, “razmatra….”, “ donosi smjernice i zaključke”, “predlaže”, “daje mišljenje”, itd. Zabrinjava definicija nadležnosti Vijeća zapisana kao “predlaže mjere u vezi sa rezultatima nadzora nad radom organa koji čine obavještajno bezbjednosni sektor”. Iz ovako definisane nadležnosti nije jasno kome Vijeće predlaže mjere i u vezi sa rezultatima čijeg nadzora, naročito imajući u vidu da Vijeće ne vrši nadzor ni po slovu ovog niti drugog propisa - kaže Muk i dodaje:
- Kada je riječ o nadležnostima Biroa navedeno je da ”ostvaruje saradnju sa ministarstvom nadležnim za vanjske poslove i evropske integracije po pitanjima od značaja za rezultate operativne koordinacije rada”. Ovdje se postavlja nekoliko pitanja: Zašto ako je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija u Vijeću? Zar Vijeće ne treba da riješi ove probleme ili sada treba mimo Vijeća da Biro uspostavlja saradnju sa resorima čiji ministri sjede u Vijeću?
Institut Alternativa smatra neophodnim da se zakonom uredi obaveza izvještavanja Skupštine o radu Vijećai Biroa. Potrebno je Zakonom propisati vrste i kategorije informacija koje će biti sadržane uizvještaju o radu koji će Biro i Vijeće dostavljati Skupštini odnosno Odboru za odbranu i bezbjednost. Imajući u vidu da je riječ o novim tijelima, kao i da je predlogom Zakona predviđeno da Vijeće dostavlja polugodišnji izvještaj Savjetu za odbranu i bezbjednost, smatramo da je potrebno propisati dostavljanje izvještaja o radu iSkupštini Crne Gore na polugodišnjem nivou.
Nema opravdanog razloga da rad Vijeća bude uvijek zatvoren za javnost, dok ima opravdanih razloga da rad Biroa bude zatvoren za javnost, smatra Muk.
- Vijeće je tijelo za političku koordinaciju pa iz njegovog sastava treba isključiti predstavnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji se s pravom nalazi u sastavu Biroa za operativnu koordinaciju. Ukoliko bi ostalo predloženo rješenje, ANB bi sebe koordinisala i sebi podnosila izvještaje. Predlažemo da se propiše da se redovne sjednice Vijeća i Biroa održavaju najmanje jednom mjesečno - navodi Muk i dodaje:
- Potrebno je precizno definisati organe koji čine obavještajno bezbjednosni sektor, što sada nije slučaj jer je samo jedan organ (ANB) jasno definisan, dok su drugi organi definisani polovično ili načelno, u odnosu na karakter poslova koji obavljaju. Imajući u vidu da je sastav Vijeća i Biroa opredijeljen u odnosu na konkretne organe i njihove poslove, smatramo da je to potrebno uraditi i u članu 2. Nejasna je pravna priroda Vijeća i Biroa, jer oni nisu ni tijela Vlade ni Skupštine niti su organi uprave.
Važno je naglasiti da Vlada ni bez ovog zakona nije bila ograničena da politički i operativno koordinira rad i saradnju organa iz sektora bezbjednosti.Ovaj Zakon i njegova eventualna primjena ne može ni na koji način zamijeniti ustavne nadležnosti Vlade i Savjeta za odbranu i bezbjednost.Takođe, Vijeće i Biro ne mogu predstavljati zamjenu za redovne nadležnosti organa državne uprave iz sektora bezbjednosti. Na kraju, Vijeće i Biro ne mogu biti alibi za individualnu političku odgovornost članova Vlade. - U članu 14, stav 3 treba brisati ulogu Savjeta za odbranu i bezbjednost jer bi se na taj način dodatno urušio princip podjele vlasti između Vlade, Skupštine i Predsjednika, a s druge strane umanjila odgovornost Vlade za rad i rezultate rada Biroa. Takođe, propisivanje nove nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost bi bilo protivno Ustavu Crne Gore - kaže se u saopštenju Instituta Alternativa.
- Predlogom Zakona (član 12) je propisano da “Državni organi, ministarstva i drugi organi uprave dužni su da, u okviru svojih nadležnosti, sarađuju sa Vijećem za nacionalnu bezbjednost i izvršavaju zaključke Vijeća”.” Potrebno je propisati da Vlada obezbjeđuje izvršavanje zaključaka Vijeća. Naslov predloženog zakona nije izraz njegovog sadržaja. Naslov koji bi pravilno izrazio sadržaj predloženog teksta mogao bi da glasi “Zakon o političkoj i operativnoj koordinaciji obavještajno bezbjednosnog sektora Crne Gore - kaže se na kraju komentara Instituta Alternativa.
