Poslanik SNP-a u Odboru za bezbjednost Velizar Kaluđerović naglasio je da Vijeće svojim sastavom asocira na uži kabinet Vlade, na što je Marković rekao da je to politička formulacija koja ukazuje na manipulaciju.
- Sastav Vijeća nije definisan u skladu sa političkim interesima nego nadležnostima državnih organa uprave koji se bave pitanjima državne bezbjednosti. Vi ste rekli jednu političku formulaciju koja može da ukaže na našu manipulaciju. Ovaj zakon ima za cilj da obezbjedi punu profesionalnost sistema bezbjednosti sa aspekta depolitizacije. Pitanje koordinacije izmeđ državnih organa je naš ozbiljan nedostatak i u prvom izvještaju o napratku u EU intgracijama naglašeno je da je potrebno ojačati međuinstitucionalnu saradnju – rekao je Marković odgovarajući na prigovore poslanika SNP-a Kaluđerovića.
Marković je naglasio neophodnost usvajanja zakona o bezbjednosno - obavještajnom sektoru zbog nedostatka umreženoasti kao i zbog ispunjavanja obaveza u NATO integracijama.
Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović je takođe napomenuo da se hitnost usvajanja ovog zakona traži da bi se provukla rješenja koja su loša.
On je istakao da u prijedlogu zakona, nije jasna definicija ko sve čini obavještajno - bezbjednosni sektor i da je neprimjereno da se ostaje na definiciji po kojoj se nagađa ko čini taj sektor.
- Vijeće svojim sastavom asocira na uži kabinet Vlade koji čine premijer, ministar pravde i potpredsjednik Vlade. Takođe se ne određuje kakav je karakter Vijeća – da li je organ državne uprave ili savjetodavno tijelo ili nešto drugo. Po ovom rješenju i Vlada teba da izvršava zaključke Vijeća ad hoc formiranog organa. A nema ni prijedloga koji je državni organ nadležan da nadzire Vijeće i da li ono podliježe parlamentarnom nadzoru – neki su od prigovora koje je Kaluđerović imao na prijedlog zkona o osnovama bezbjednosno - obavještajnog sektora o kojem se raspravljalo na sjednici Odbora.
Kaluđerović je istakao da prijedlog ovog zakona treba vratiti Vladi jer se njime omogućavaju velike zlouporebe.
On je istakao da sumnja da će predsjedništvo DPS-a biti korisnik inforamcija koje budu dolazile do Vijeća i izrazio bojazan da se ako ostanu odredbe iz ovog zakona može desiti da imamo „monstrum tijelo u bezbjednosno - obavještajnom sektoru“.
Ministar Marković je rekao da je suština Vijeća pitanj koordinacije i usmjeravanja i da tu nema mjesa za skupštinski odbor.
Zakon podržan: Prijedlog zakona o osnovama bezbjednosno - obavještajnog sektora ipak je podržan od Odbora za bezbjednost i prosijeđen je u Skupštinsku proceduru. Predlog zakona podržali su predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Bošnjačke stranke (BS), dok su predstavnici Socijalističke narodne partije bili protiv.
Poslanik SDP-a u Odboru Borislav Banović je na početku rasprave istakao da vidi neke mane kada je u pitanju nadležnost Vijeća za odbrau i bezbjednost.
Marković je na to odogovrio da se prijedlogom ovog zakona ne uzima nijednu nadležnost bilo kojeg organa iz bezbjednosno obavještajnog sektora.
- Iamo probleme na polju korupcije i organizvanog kriminala i transnacionlng kriminala i moramo toga imati tijelo odgovorno za ta pitanja od nacionalnog interesa. tim pitanjima se mora baviti Vlada ali ne u kolektivnom zasjedanju - naglasio je Marković.
On je prije svega istakao da Niesam mu je neshvatljiv odnos Vijeća i drugih bezbjednosno obavještajnih struktura kada je u pitanju nadležnost i odgovornost.
Obrad Stanišić iz DPS-a je rekao da će članovi odora iz njegove stranke podržati ovaj zakon i da će se njegovim donošenjem ići što ptije u susret novim savremenim izazovima u sferi bezbjednosti.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mutafić kazao je da razumije razloge zbog kojih je potrebno donijeti ovaj zakon prije svega zbog bolje uvezanosti bezbjednosno obavještajnih struktura. On je rekao da nije dobro ako se izvještaj rada novih organa ne nađe pred Odborom za bezbjednost napominjući da se manjinski narodi isključuju iz rada ovih tijela i da to nije dobro.
