Ta preduzeća nijesu ni CDT-u dostavili te podatke. CDT je, kako je objavljeno na njihovom portalu, u periodu od sredine januara do početka marta poslao zahtjeve za slobodan pristup informacijama predsjedniku države, Skupštini, Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, kao i regulatornim agencijama, nezavisnim institucijama, lokalnim samoupravama i preduzećima čiji je većinski vlasnik država.
CDT JE, shodno Zakonu o slobodno pristupu informacijama (SPI), tražio iznose mjesečnih zarada odnosno kopije dokumenata koja sadrže informacije o primanjima čelnih ljudi institucija iz 2013. godine.
Istraživanjem su obuhvatili oko 100 institucija i više od 200 javnih funkcionera.
Tražene podatke CDT-u nijesu dostavili ni Agencija za elektronske medije, kao ni Uprava za dijasporu i Uprava za zbrinjavanje izbjeglica.
Njima se pridružuje i Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, dok su Ministarstvo kulture, Ministarstvo nauke i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva tražene informacije poslali nakon što je CDT javno saopštio nalaze istraživanja.
Zakonom o SPI je propisano da će se novčanom kaznom od 500 do 20 hiljada EUR kazniti za prekršaj pravno lice ako, između ostalog, na svojoj internet stranici ne objavi informacije koje je dužan da objavi.
Istim iznosom će se kazniti i pravna lica koja ne omoguće podnosiocu zahtjeva pristup informacijama, osim u slučajevima koji su predviđeni ovim zakonom.
CDT je povodom kršenja Zakona o SPI podnio žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka kako bi državne institucije i preduzeća podstakli da poštuju zakonske obaveze i princip odgovornog i transparentnog rada.