U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan za eliminisanje i rasne diskriminacije koji bi trebalo da ukaže na pogrešnost uvjerenja da su određene etničke grupe ili nacije superiorne nad drugima, ali i da pokaže da dijalog i znanje mogu doprinijeti poštovanju, zaštiti i odbrani bogatstva različitosti kojim je obdareno čovječanstvo.
Sociolog Andrija Đukanović ističe da je za prepoznavanje diskriminacije ključno u borbi protiv ove pojave, te da građani moraju biti edukovani kako bi prepoznali kršenje svojih prava. On dodaje da je potrebna i hrabrost kako bi se ukazalo na diskriminatora, kao i da je to u nekim društvima lakše, a u nekim teže, što zavisi od spremnosti institucija i poštovanja zakona.
„Sistem ako ne funkcioniše ne može zaštiti građanina i onda imamo mali broj pritužbi. Mora se raditi na stvaranju svjesnih i edukovanih građana koji ne pristaju na podređeni položaj“, rekao je Đukanović za „Pobjedu“.
On objašnjava da se rasna diskriminacija odnosi na pripadnike neke grupe koji su u potčinjenom položaju na osnovu boje kože ili neke druge karakteristike. Đukanović dodaje da diskriminacija može imati oblik – sagregacije, getoizacije, kao i etničke distance prema određenoj grupi.
Sagovornik „Pobjede“ podsjeća da je u Crnoj Gori najveća etnička distanca prema Romima. On dodaje da je borba protiv rasne diskriminacije, kao i drugih oblika ove pojave, multidisciplinarna, te da se ukorijenjene predrasude teško mijenjaju i da zahtijevaju borbu na više frontova.
„Ljudska prava postala su sastavni dio sistema vrijednosti gotovo svih društava. Uticaj religije, tradicije i drugih autoriteta oslabio je i postalo je moguće da se razgovara o diskriminaciji. Međutim, i pored mnogo više priče, stvarnost je i dalje puna primjera diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Treba još puno raditi na poboljšanju situacije“, ističe sociolog Andrija Đukanović.
Izvor: Pobjeda
