Budući da je većina obnovljivih izvora energije još uvijek skuplja od fosilnih goriva, države članice uvele su niz šema potpore kako bi ubrzale njihov razvoj i ispunile evropski cilj da do 2020. dobijaju 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Šeme subvencioniranja meta su žestokih kritika energetske industrije i političara, jer su uzrokovale veliko povećanje cijena energije.
Njemačka je najviše pogođena tim problemom jer se odlučila preorijentisati s nuklearne na obnovljivu energiju i priprema reformu nacionalnih zakona na tom području, koja bi trebala stupiti na snagu 1. avgusta.
Evropski regulatori odredili su 2017. kao rok za uvođenje novog tržišno utemeljenog sistema javnih nabavki za finansiranje obnovljivih izvora energije, što će povećati pritisak na države članice da odustanu od skupih subvencija, po nacrtu dokumenta koji je Rojters dobio na uvid.
Po novim pravilima, od početka 2017. države članice moći će finansirati nove projekte iskorištavanja obnovljivih izvora energije samo nakon što sprovedu "istinski konkurentne tendere" otvorene za sve opskrbljivače. Samo "vrlo ograničen broj" projekata moći će se kvalifikovati za dobijanje državne pomoći.
Komisija ističe da se subvencije smiju koristiti samo kada je nužno potrebno i želi ih uskladiti širom EU. Nova pravila biće objavljena u aprilu, a stupiće na snagu 1. maja i biće na snazi do 2020. Predviđa, međutim, izuzeće za manje projekte, što će Njemačkoj omogućiti da subvencionira manje vjetroelektrane bez konkursa.
Pravni stručnjaci kazali su da je Njemačka dobila neke ustupke, jer ističe vrijeme za dogovor s Komisijom oko subvencioniranja energetsko-intenzivnih privrednih grana. Novi njemački zakon trebao bi jasno utvrditi subvencije za opskrbljivače obnovljivom energijom i definisati industrije koje će biti izuzete od doprinosa za finansiranje tih pomoći, čime se navodno krše evropska pravila o tržišnoj konkurenciji. Ove godine ta izuzeća za njemačku industriju iznose više od pet milijardi eura. Još nije jasno hoće li te subvencije morati biti vraćene.
"I dalje ne vjerujem da su retroaktivne mjere u interesu bilo kome u Briselu i Njemačkoj", rekao je za Rojters Johen Terpic, partner u advokatskoj kancelarijii „Simmons&Simmons“ iz Frankfurta.
