- Za pojedince ili firme, koji su do parcela došli tokom procesa privatizacije i iz čije se dokumentacije vidi da namjeravaju da obrađuju to poljoprivredno zemljište, ali da to ne ne čine, postoje tri mogućnosti. Prva je da urade ono što su sami obećali, da ga obrađuju, druga je da daju to zemljište u zakup, jer u Crnoj Gori raste tražnja za poljoprivrednim zemljištem i u tom procesu nudimo pomoć. I treća mogućnost je da i dalje ne rade ništa, ali onda to smatramo luksuzom i takvo zemljište treba oporezovati. Visočije stope poreza su cijena luksuza – rekao Ivanović.
On, međutim, kaže, da novim propisom još nije definisana površina obradivog zemljišta koje će biti oporezovano kao luksuz. Ovu mjeru će, razraditi ministarstva poljoprivrede i finansija, koje je zaduženo za vođenje poreske politike. Ivanović kaže da vlasnici sitnijih parcela neće plaćati kazne za neobrađeno ili iznajmljeno zemljište.
- Ne treba da plaćaju kaznu. Nikoga nećemo kažnjavati. Crna Gora nema mnogo velikih poljoprivrednih površina u jednom kompleksu. Parcele su male i usitnjene. U takvim uslovima troškovi proizvodnje su visoki. Viski troškovi proizvodnje guraju prodajne cijene. Tada nastaje problem konkurentnosti. Sa visokim troškovima i visokim cijenama poljoprivrednih proizvoda nijesmo konkurentni – naveo je ministar.
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji se očekuje u četvrtom kvartalu, prema ministrovim riječima, trebalo bi da doprinese boljem i efikasnijem korišćenju zemljišta, tako što će omogućiti lakši pristup nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu onima koji hoće da se bave poljoprivredom.
- Važeći iz 1992. prepoznaje nedostatke raspačanosti parcela, komasacije zemljišta, zakupa i zaštite od štetnog dejstva. Međutim, u prethodnom periodu nijesu donijeti podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona. U međuvremenu mijenjala se agrarna politika u EU, te sada postoji potreba da se zakon inovira i uskladi sa važećim zakonodavstvom EU – rekao je Ivanović.
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u 2012. godini, prema podacima MONSTAT-a, iznosila je 515.717 hektara, što predstavlja 37,34 odsto ukupne teritorije Crne Gore, od čega se obrađuje 190.000 hektara.
- Prema rezultatima Popisa poljoprivrede iz 2010. godine, 73 odsto poljoprivrednih gazdinstava ima posjed manji od dva hektara. To najbolje govori o usitnjenosti gazdinstava - rekao je ministar i dodao da je Ministarstvo više puta sugerisalo vlasnicima poljoprivrednog zemljišta da se udruže i povećaju parcele na način što će ukloniti međe, kako bi smanjili troškovi obrade zemljišta.
Ivanović najavljuje i umreževanje poljoprivrednika, putem kooperativa, što podrazumijeva zajedničku nabavku sadnog materijala, poljoprivredne mehanizacije, zajedničku obradu zemljišta i druge oblike zajedničkog djelovanja, koji doprinose, ne samo povećanju proizvodnje i smanjenju troškova, nego i boljoj organizaciji poljoprivrednika u lancu proizvodnja-prodaja.
