U okviru trodnevne konferencije koja se bavi temama od značaja za integrativni proces članstva u NATO, na panelima je bilo riječi o iskustvima dugih zemalja, prije svega Hrvatske i značaju integracija, benefitima učlanjenja, ali su i prvi put na nekoj konferenciji ovog tipa aktivno učešće uzeli i protivnici NATO integracija u Crnoj Gori.
Direktor NVO IN4S Gojko Raičević na današnjem panelu, pitao je Savjetnika za vanjsku politiku premijera i nacionalnog koordinatora za NATO Nebojšu Kaluđerovića da li će Crna Gora tražiti naknadu štete zbog bombardovanja koje je pretrpjela 1999. i da li će tražiti izvinjenje od NATO-a.
Kaluđerović je odgovrio da to treba uputiti onima koji su sakrili informaciju o bombardovanju mosta na Murini.
- To je klasična zamjena teza koju mi čujemo. Pogrešna je adresa i tu adresu ste trebali da tražite negdje drugo, kod onih koji su dobro znali da će most na Murini biti vojna meta kod onih koji su sakrili tu infomaciju i neposredno poslije bombardovanja vratili na to mjesto. Tadašnje vlasti u Beogradu. Crna Gora nema razloga da se osjeća odgovornom iako je bila dio zajedničke države ali je učinila sve da se ne desi ono što se desilo – kazao je Kaluđerović.
Raičević je takođe istakao da je NATO koristio sva ona sredstva koja su sami zabranili – prije svega osiromačeni uranijum u bombardovanju SRJ. On je napomenuo da je NATO odgovoran i za žrtve u Murinu.
- NATO je sinonim za krv, varvarstvo, siledžijstvo i masovne grobnice – poručio je Raičević.
NATO štiti demokratske vrijednosti: Govoreći o iskustvima Hrvatske poslanik u hrvatskom Saboru nekadašnji ministar odbrane i šef misije Hrvatske pri NATO-u Davor Božinović rekao je da Hrvatskoj članstvo u NATO-u nije donijelo nikakav problem niti se ostvario nijedan stereotip.
- Niko nije gradio vojnu bazu na našoj teritoriji niti je ijedan Hrvatski vojnik poslat u mirovne misije a da to nije odlučila sama Hrvatska. Takođe nijesu povećani ni troškovi koje izdvajamo za bezbjednost – rekao je Božinović.
On je istakao da je NATO oragnizacija koja okuplja demokratske države koje su spremne da štitie svoje vrijednosti.
- NATO države su one koje su od samog početka postavile protiv svakog vida totalitarizma. I ta spona koja ih drži na okupu je aktuelna i danas. Ne treba izgubiti iz vida cjelinu a to je da je članstvo u NATO obezbjedilo svim članicama period mira bez presedana – ističe Božinović.
NATO nije vojna organizacija, kako je naveo, u smislu da nekome prijeti i da ima interese koji idu dalje od odbrane granica i odbrane vrijednosti na kojima je sazdan savremeni zapad.
- Poruka javnosti je da u NATO ne ulaze vojske, političke elite več društvo i NATO se tiče svakog građanina. Danas za državu kao što je Hrvatska ne postoji veća inivesticija u njenu sigurnost sa manje troškova nego što je članstvo u NATO. Vi potpisujete ugovor sa ostalim člnicama kojoj svaka garantuje pomoć u slučaju napada. Tako da se niko neće usuditi da napadne članicu NATO-a – kazao je poslanik Sabora i naglasio da pristupanjem sjevernoatlantskom savezu „male zemlje dobijaju vidljivost u međunarodnim odnosima koje inače ne bi imale“.
Kozmetički dijalog: Protivnici NATO-a, koji su postavljali pitanja panelistima, naveli su da ne postoji eklatantnije neistine od one da "NATO nije ofanzivni savez i da ne prijeti nikome". Kao veliku nepravdu su naveli da nije pomenuto da je na današnji dan prije 15 godina NATO napao Savezni republiku Jugoslaviju.
Oni su istakli da je današnja konferencija propaganda, kozmetički i kontrolisani dijalog.
Takođe su naveli da su u NATO primali represivne režime i kao primjer naveli Tursku i Grčku.
- U Grčkoj smo imali vladavinu pukovnika pa je zadržana u NATO-u. Erdogan je zabranio You Tube i Tviter i NATO povodom toga ništa neće preduzeti. NATO ima geopolitičke interese i Crna Gora je samo rupa na mapi – rekao je Filip Kovačević iz Pokreta za neutralnost. On je poručio da će NATO i dalje primati u članstvo države sa autokratskim režimima.
Božinović je na to odgovorio da ne može promjeniti njihov osobni doživaljaj i da je „legitimno biti protiv ali se ta opcija treba obrazložiti“. On je ponovio da je Hrvatsk u NATO ušla prije svega zbog bezbjednosti.
Vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić rekao je da se većina ljudi koja su protiv NATO-a u Crnoj Gori poistovjećuju sa stavovima u Srbiji i kad bi se taj stav u Srbiji promejnio promjenio bi se i stav protivnika NATO-a u Crnoj Gori.
On je istakao da malo ko u Srbiji želi da čuje riječ NATO i da je stvorena slika u javnosti da je to tabu tema.
- Međutim zvanična poltika ide ka tome da se što više približimo NATO-u koliko to dozvoljava partnerstvo za mir – rekao je Radić. On je naglasio da će kriza u Ukrajini imati uticaj na dinamiku procesa NATO integracija.
Urednik informativnog programa HRT-a Dražen Miočić rekao je da NATO ne ugrožava suverenitet i teritorijalni intergrijtet neke zemlje.
- Ne može se prilikom pristupanja NATO-u govoriti o nekim benefitima ali se osjećamo bezbjednije. Recimo hrvatske firma mogu sudjelovati na tržišti NATO-a koje prije nego što smo postali članica nijesmo mogli ni primirisati – kazao je Miočić.
Aleksandar Dedović iz Alfa centra je kazao da nam NATO između ostalog treba i zbog vanrednih situacija.
- Dok naša država ne bude mogla sama da se odbrani od snijega mi ćemo imati potrebu da uđemo u NATO. Ako rezultati eventualnog referenduma o NATO pokažu da li imaju mišljenje kao Vlada i Skuptšina onda treba postaviti pitanje povjerenja Vladi – rekao je Dedović.
Savo Kentera iz NVO Atlantski savez je kazao da danas nijedna zemlja nije neutralna.
- Crna Gora ne može sebi priuštiti neutralnost. I ja vidim Crnu Goru da bude neutralna ali da nam je okruženje i strandard kao Švajcarska. Mi u regionu ne možemo da budemo neutralni s obzirom na okruženje – rekao je Kentera i dodao da je samo pitanje vremena kad će i Srbija krenuti ka NATO-u.
Članstvo daje mogućnost donošenja odluka: Savjetnik za vanjsku politiku premijera i nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović rekao je, u svom uvodnom obraćanju, da je imao niz sastanaka sa političkim paritjama, NVO, akademskim zajednicama, novinaraima kao i sa poslovnim ljudima i da na osnovu onoga što se dešavalo u posljendjim 7 – 8 mjeseci može da kaže da su se svi uključili u javni dijalog.
Kaluđerović je podsjetio da u Crnoj Gori imamo dvotrećinsku podršku političkih partija za ulazak u NATO ali da podrška građana od 46 posto nije na istom nivou.
- Članstvom bi obezbjedili mjesto za stolom gdje se razgovara o problemima i donose odluke od direktnog interesa za nas i naš region, a naši stavovi bi dobili dodatnu težinu kako u regionu, tako i na širem međunarodnom planu - ocijenio je Kaluđerović.
On je podsjetio da je Crna Gora, nakon nezavisnosti, pokazala da igra proaktivnu ulogu u regionu zapadnog Balkana posvećenošću razvijanju dobrosusjedskih odnosa i saradnje i jačanju stabilnosti regiona.
- Konstruktivna uloga naše zemlje priznata je od bližeg i šireg okruženja i pozdravljena sa najviših adresa u međunarodnoj zajednici. Zato kada razmišljamo o značaju članstva Crne Gore u NATO, moramo razmišljati i o njegovom doprinosu bezbjednosti ne samo Crne Gore, već i cijelog zapadnog Balkana – rekao je Kaluđerović.
