- Nijedna policija, niti u regionu, niti u modernim državama fizički ne štiti objekte zdravstvenih ustanova. To je jedan relikt koji smo se zadržali i koje ćemo morati da se riješimo, da mi fizički štitimo cijelu mrežu tužilaštva i sudova, kazao je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.
Prema njegovim riječima, shodno postojećem Zakonu o Ministarstvu unutrašnjih poslova, nije predviđeno da policija obezbjeđuje bolničke ustanove, a prijedlog Odbora da sve medicinske ustanove imaju policijske radnike, za Konjevića je neizvodljiv prijedlog.
-Izmijenite zakon u MUP-u da štiti svaki zdravstveni objekat i mi ćemo po zakonu postupati. Ne može policija da rješava sve u društvu, istakao je Konjević, naglašajavući da takav pristup vodi stvaranju „policijske države“.
On je dodao da je valjalo da je na današnjem saslušanju prisustvovao i ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović, budući da su napadi svojevrsna posljedica koja ukazuju na sistemsku grešku u društvu, tj.načinu na koji se ophode prima zdravstvenim radnicima.
-Neke stvari se dešavaju kao posljedica ukupnog ambijenta u društvu i one su najčešće povezane. Mozda ne bi bilo loše da je ministar obrazovanja ovdje. Ako imate ljude, koji su u dobi mlađe punoljotne osobe, do 21 godinu, i ako iziskuju ovakvu vrstu agresivnog ponašanja prema zdravstvenim radnicima, koji treba da pomažu njihovom zdravlju, onda se postavlja pitanja da li neke prethodne institucije pojedinačno daju svoj doprinos, istakao je Konjević na odboru.
Ministar unutrašnjih poslova naglašava da je pitanje zaštite zdravstvenih radnika mnogo kompleksnije od toga da li će dobiti status službenih lica.
-Bojim se da smo ušli u olako zaključivanje i dimenziniranje. U 2013.godini u većem broju centrima bezbjednosti nijesu registrovani slučajevi napada na zdravstvene radnika na radnom mjestu, istakao je Konjević.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da su u 2013. u Bijelom Polju bile dvije prijave, jedan slučaj u Baru, koji je bio prekršajne prirode, u Ulcinju četiri, a u Pljevljima tri. U samo jednom slučaju je podnešena krivična prijava.
-U Podgorici smo imali 19 poziva, od čega 13 iz Hitne pomoći, dva poziva iz domova zdravlja i četiri iz Urgentnog bloka. U četiri slučaja su u pitanju prekršajne prijave. Preostalih 15 je okončano: tri mjere upozorenja, dvije asistencije medicinskim radnicima, a u 10 slučajeva medicinsko osoblje nije bilo zainteresovano za dalju saradnju sa polijskim službenicima, kazao je Konjević.
U 2014.godini policija je imala 12 poziva: u dva slučaja su podnešene krivične prijave, a u preostalih 10 slučajeva postupanje je završeno sa izricanjem mjera upozorenja, asistencijama medicinskim radnicima, dok pojedini ljekari nijesu željeli da pokreću krivični postupak.
Za ministra policije, dodjeljivanje statusa službenog lica samo bi privremeno riješili problem, a za posljedicu bi imalo da se drugi službenici države jave.
- Ovakvu vrstu incidenata, pribiližno, imaju i prosvjetni radnici. I sada se svi mogu javiti za status službenog lica, istakao je Konjević, dodajući da treba da se afirmiše princip odgovornosti te da se ne smije ući „u rješenja koja će se kasnije javiti kao problem“.
Prvi čovjek Kliničkog centra Crne Gore, doktor Milan Mijović, kaže da ta institucija nema novca da obezbijedi privatno obezbjeđenje, te da je posljednji ugovor koštao oko 40.000 eura.
-Mi smo objekat koji se mora zaštiti. Pojačano obezbjeđenje treba, ali kakvo? Do 2008. KCCG je raspisivao konkurse za firme koje se bave zaštitom. Posljednji ugovor je iznosio više od 40.000 eura. Nakon toga, nijedan budžet nije za ovu stavku imao mjesta, naglasio je Mijović.
On je opet ponovio da napadi nijesu učestaliji nego ranije, a smatra da treba da rješenje problema treba tražiti u regulisanju posjeta, budući da veliki broj ljudi u tom periodu cirkuliše u KCCG.
-Mi ćemo produžiti posjetu, kako bi najbliži bili pored svojih, ali samo će do dvoje ljudi moći da borave pored pacijenta. Smanjenjem posjete ćemo, koliko toliko, smanjiti opasnost koja vreba svakog dana, smatra Mijović i dodao da „ako ne bude povećanje budžeta i kvalitetne zaštite radnika, Klinički centar će imati mnogo problema“.
Direktor Urgentnog centra Vladimir Dobričanin kazao je da je taj sektor najopterećniji dio zdravstvenog sistema, u kojem dolazi i do fizičkih i verbalnih konflikata. On je podvukao da bi se radnici sigurno bolje osjećali kad bi imali policijsku zaštitu.
-Ja nijesam taj koji odlučuje da li treba dati ljekarima status službenih lica, međutim, to je jedan od koraka, dio slagalice koji bi ne možda riješio problem, ali ćemo mi, koji smo najizloženiji, imati bolji osjećaj prilikom pružanja zdravstvenih usluga, kategoričan je Dobričanin.
Urgentni centar ima posla koji je od 2006.godine za 300 odsto uvećan. Broj pacijenata se samo povećava, pa je tako u prva tri mjeseca tekuće godine ovaj tim pružio svoje usluge za 18.000 ljudi.
Problem je, kaže Dobričanin, stanje u društvu, koje na ovakve pojave ne reaguje, ili reaguje loše.
-Kada pogledate komentare, koji govore o napadu na doktorku koja je zadobila tešku tjelesnu povredu, nema nijedan pozitivan. Nijedan komentar na portalu od 94. To je poražavajuće za nas koji znamo koliko se trudimo, kakve usluge pružamo i koliko radimo, rezigniran je Dobričanin.
Njegov kolega i prvi čovjek Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović kaže da su radnici prošle godine imali 318.000 intervencija, a da je preko 100.000 samo u Podgorici izvršeno. Prisustvo policije je, kaže Stefanović, neophodno i tek tada bi medicinski radnici osjećali sigurnost.
-Volio bih da imamo policiju u našoj ustanovi. Sve smo prošli, imali smo privatne agencije. Vjerujte da smo bili nesigurniji, nego sada kad smo bili sami. Kada smo imali samo jednog policajca, u noćnoj smjeni, nije bio nijedan problem, ističe Stefanović.
Kao razlog zašto medicinski radnici ne pokreću krivične postupke navodi strah od presrijetanja i dodatnih pritisaka.
-Samo nam je policija spas. Policija Crne Gore je nešto što je za nas sveto, zaključio je Stefanović.
Ministar zdravlja Miodrag Radunović tokom rasprave je oštro osudio napade na medicinske radnike, te da „opšta patologija pokazuje da društvo gubi na vrijednostima i zaboravlja na odricanje ljekara.“
-Ako ovako gazimo zdravlje, humani odnos, imamo odgovor na pitanje kuda idemo, kazao je Radunović.
Situacija u regionu nije ništa bolja, a počionioci se ne sankcionišu adekvatno.
-Nasilje je u posljednje vrijeme uzelo maha i moramo da napravimo analizu zašto postoji eskalacija negativnog odnosa, a onda društvo u cjelini, da napravi efikasan mehanizam da se tome stane na put, naglasio je Radunović.
Da oštre kazne mogu disciplinovati počinitelje, Radunović je htio da pokaže na primjeru fudbalskih utakmica, gdje se sa tri godine zatvora kažnjavaju oni kroče na teren.
-Svako mora krivično da odgovara ko napada zdravstvenog radnika, kategoričan je Radunović.
Iz Sindikata zdravstva kažu da je možda dobro rješenje da se uvede instituvija omudsmana za zadravstvene radnike.
Ljiljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zdravstva kaže da odgovorni ljudi u državi treba da im daju sigurnost i ambijent prostora gdje mogu da rade.
- Tražim jednako, kao što postoji Zakon o zaštiti prava pacijenta, onda treba da se pristupi regulativna zaštita ljudi uposlenih u zdravstvu, kaže Krivokapić.
Njen kolega Vladan Pavićević dodaje da postoje problemi koji značajno otežavaju rad, a da najviše problema pravi pratnja pacijenta, koja je „agresivna i konfliktna“.
-Mi smatramo da Urgentni centar i sve druge ustanove treba da uđu pacijenti, a pratnja samo ako doktor dozvoli, predložio je Pavićević.
On smatra da je inicijativa o zaštitiniku prava zdravstvenih radnika dobra, a da status službenog lica nije toliko nužan. Rješenje može biti i beneficirani radni staž.
- Beneficirani radni staž imaju samo zaposleni koji rade u Radiološkoj službi, Hitnoj pomoći, a svi ostali nemaju. Mislim da bi se moralo formirati radno tijelo da se vidi da zaposleni, kao na primjer u Urgentnom centru, treba da imaju neke beneficije. Takođe i Intezivna njega, poručio je Pavićević.
Prijedlozi Zaključaka Odbora su da Uprava policije, u skladu sa svojim mogućnostima, rasporedi svoje pripadnike i obezbijedi Urgentni centar, Hitnu medicinsku pomoć, kao i sedam bolnica, kako bi se obezbijedio nesmetan rad zdravstvenih radnika.
Takođe, preporuka je menadžementu KCCG da se pratnja pacijenata ograniči na jednu osobu i izmijeni režim posjete, te da se razmotri mogućnost formiranja institucije omudsmana za zdravstvene radnike.
Najviše polemika je izazvalo pitanje policijske zaštite, koju, kako je naglasio ministar unutrašnjih poslova, ne mogu obezbijediti u svakoj zdravstvenoj ustanovi, kao što je bio jedan od prijedloga na kraju sjednice.
A.S.
