“Svaki korak bliže članstvu EU je poboljšanje biznis okruženja”, rekla je Liselott Martynenko Agerlid iz Ambasade Švedske dodajući da članstvo u EU znači i jedinstveno tržište gdje svi igraju prema jednakim pravilima.
Prema njenim riječima, trenutno nema dovoljno švedskih kompanija u Crnoj Gori, ali što je Crna Gora bliže EU i njenim standardima, biće više švedskih kompanija.
“Ambasada će učiniti sve da približi mogućnosti saradnje crnogorskih i švedskih kompanija i da prenese poruku da je Crna Gora država sa mnogo biznis mogućnosti”, rekla je Martynenko Agerlid, prenosi MINA-business.
Zoran Dželatović iz kompanije Meris, koja je lider na tržištu industrijske automatizacije, prerade pitkih i otpadnih voda, podsjeća da je na tenderima koji se sprovode i u Crnoj Gori i Srbiji najniža cijena odlučujući faktor.
“Međutim, ono na čemu se trenutno radi je da se kao posebna kategorija na tenderima uvedu troškovi održavanja opreme u toku eksploatacije. Kada se to bude uvelo znatno ćemo se približiti pravilima EU”, rekao je Dželatović u Podgorici na radnom doručku sa novinarima.
To je, kako smatra, vrlo važna stvar za investicije u nekoj zemlji.
“Ako vi date pare za nešto, a to poslije pola godine ne radi, to su bačene pare, bez obzira koliko to bilo jeftino”, kazao je Dželatović.
Predrag Lazarević iz preduzeća Atlas Copco, koje je globalni lider u proizvodima i uslugama koji pružaju održivu produktivnost, naveo je da je sigurnost na radu jedna od stvari na kojima se sada insistira.
“Ne radi se o tome koliko je mašina dobra, već da li ona na bilo koji način ugrožava zdravlje ljudi. Trenutno se kod dosta korisnika koji idu na javne tendere javlja ta ideja da je vrlo bitno da je mašina sigurna”, rekao je Lazarević.
Dragan Pavlović iz kozmetičke kompanije Oriflame podsjetio je da su posljednjih godina na ovim prostorima dvije riječi veoma popularne – EU i razvoj preduzetništva. Prema njegovim riječina, na ovim prostorima godinama postoji problem da je svaka četvrta žena između 25 i 30 godina bez posla, a u Oriflame-u imaju mogućnost da razviju posao step by step.
“Ali kada krenemo da se dogovaramo sa institucijama države u pokušaju da donesemo zakon o direktnoj trgovini, nailazimo na neku vrstu nerazumijevanja, čak i potcjenjivanja. Negdje taj razvoj preduzetništva kad se krene u tu priču, kada hoćete da pokrenete sopstveni biznis kažete Dobar dan, a oni kažu 500 eura. Toliko košta najjeftinija fiskalna kasa, tu je negdje početak i kraj cijele priče”, ocijenio je Pavlović.
On je poručio da države treba da budu otvorenije za nove ideje.
“Na teritoriji Crne Gore raste 25 vrsta ljekovitih biljaka kojih nema nigdje u Evropi, hajde da iskoristimo te stvari. Zakonodavstvo i država treba da krenu malo prema kompanijama, ne samo da mi kucamo na vrata, da molimo i da se ponašamo nekako nepartnerski”, rekao je Pavlović.
Milena Matić iz Ericssona smatra da je važno da država razmišlja da ulaže u infrastrukturu, ne samo putnu i željezničku već i telekomunikacionu, kako bi širokopojasne i mobilne mreže mogle da omoguće svakome ma gdje da se nalaze da se bavi nečim, a za nekog ko dolazi da ulaže da zna da država ima dobru infrastrukturu.
"Mi kao svjetski lider u domenu mobilnih tehnologija i servisa, želimo da na svakom tržištu na kojem poslujemo, omogućimo operatorima da svojim korisnicima obezbijede najkvalitetniju mrežu i usluge”, rekla je Matić.
Marija Eraković iz Securitas-a Montenegro navela je da je ta kompanija dio švedske kompanije Securitas AB, globalnog lidera iz oblasti zaštite u svijetu.
Ona je ocijenila da je poslovni ambijent u Crnoj Gori privlačan za nova ulaganja, međutim postoje prepreke koje ugrožavaju likvidnost i umanjuju mogućnost širenja poslovanja.
“Securitas Montenegro ima učešće od oko 25 do 26 odsto na crnogorskom tržištu. Budući planovi u osvajanju tržišta je prvenstveno razvoj tehničke zaštite i monitoring centra”, navela je Eraković. (CdM, Mina BUSINESS)
