-U proteklom periodu intenzivirane su aktivnosti u dijelu smanjenja sive ekonomije i intenzivnije naplate poreza od obavljanja privredne djelatnosti, a sa druge strane povećane su neke stope poreza- na dodatu vrijednost sa 17 odsto na 19 procenata, a uvedena je i dodatna, visočija stopa takozvanog kriznog poreza na dohodak fizičkih lica, kojom se dio zarade iznad prosjeka oporezuje sa 15, umjesto dotadašnjih devet odsto. Ovo je svakako doprinijelo većoj naplati nekih poreskih potraživanja u apsolutnom iznosu, ali je istovremeno moralo negativno uticati na sposobnost preduzeća da se okrenu investicijama i širenju poslovanja, posebno ako se uzmu u obzir evidentni, već hronični uslovi smanjene poslovne aktivnosti, nelikvidnosti i još uvijek neadekvatne podrške od strane banaka- izjavila je Portalu Analitika šefica sektora za ekonomiju Unije poslodavaca Ana Rašović.
Ona napominje da je, osim trenda rasta broja ugašenih poslovnih subjekata, sve više preduzeća u blokadi, uz istovremeni rast ukupnog iznosa duga.
“Stoga, pad prihoda i profita i posljedični pad naplate poreza na dobit preduzeća ne treba da čudi, ukoliko se imaju u vidu povećani troškovi preduzeća i konstantan pad obima poslovnih aktivnosti”, zaključila je Rašović.
