Komentarišući činjenicu da članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji podržava oko 74 odsto građana, dok je za članstvo u NATO, prema istraživanjima koje je objavila Vlada, 46 odsto građana, Kacin je ocijenio da na tu razliku utiče činjenica da je Crna Gora, kao dio SRJ, zbog politike Slobodana Miloševića došla protiv njene volje u sukob sa NATO 1999. godine.
- Mnogi nikada nijesu imali mogućnosti saznati, pa ni razumjeti, da je Kosovo prije vojne intervencije moralo da napusti 400.000 Albanaca, koji su otišli u susjedne zemlje i Crnu Goru. Dalje, kod jednog dijela prosrpskog stanovništva, stav države Srbije ostaje na neki način relevantan.
On smatra da, dok god na snazi bude proglašena vojna neutralnost države Srbije, dio populacije ostaće skeptičan prema ulasku u NATO.
- Međutim, to ne znači da politička elita Crne Gore ne treba jasno da kaže šta smatra da su interesi Crne Gore i da se za tu putanju zalaže i bori. Negativan razvoj događaja u i oko Ukrajine, bez sumnje će podići osjetljivost građana za pitanja bezbjednosti i stabilnosti i raširiti spoznaje i svijest o prednostima članstva u NATO za stabilnost zemlje, ekonomije i regiona - rekao je Kacin.
Upitan da li jaz između podrške članstvu u Uniji i Alijansi treba da zabrine zvaničnike, Kacin je kazao da, ukoliko postoji potreba za raspisivanjem referenduma oko ulaska u NATO, onda svakako da bez većine nema ulaska.
- Sve ostalo je na crnogorskim liderima da procijene i donesu adekvatnu odluku. Ubijeđen sam da bi članstvo u NATO u mnogo čemu smekšalo pozicije te države i njenih susjeda u korist stabilnosti, dobrosusjedstva i blagostanja - rekao je on.
Prema riječima Kacina, na tome treba raditi, nepovjerenje postepeno otklanjati, od emocija krenuti u racionalno i javnosti objasniti i pozitivne finansijske posledice na smanjenje odbrambenih troškova. Ali, dodaje on, ima i drugih posljedica, „posebno na polju prava čovjeka, slobode medija i transparentnosti“.
Na pitanje koliko su utemeljene ocjene da je članstvo u NATO-u preduslov članstva u Uniju, Kacin je naveo da je u mnogim zemljama u tranziciji iz socijalizma u demokratiju put demokratizacije bio otvaran i predvođen ulazkom u NATO, dok se samo u Sloveniji to desilo istovremeno. Kako je kazao, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Bugarska, pa na kraju i Hrvatska, ulaskom u NATO snažno su ubrzale procese demokratizacije i tranzicije.
Na pitanje koliko bi Crnoj Gori manje obaveza preostalo u sferi bezbjednosnih pitanja i kriterijuma na putu ka EU ukoliko u Velsu dobije poziv za članstvo, Kacin je rekao da je jedan od glavnih razloga za postojanje Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike da se unutar EU izbjegnu dupliranje resursa, da se izvede proces depolitizacije vojske i njena profesonalizacija po standardima NATO. On je ocijenio da su integracije u NATO i EU dva odvojena procesa.
- S druge strane, nesumnjivo je da bi to bio pozitivan impuls i signal za strane investitore da je Crna Gora kredibilan partner. Ima mnogo odličnih primjera, jer je multiplikativni učinak očigledan i mjerljiv. To je najbolji način borbe protiv korupcije u javnim nabavkama. Kada se skinu oznake tajnosti, monopoli padaju, proces naručivanja postane transparentniji, racionalniji, na kraju i mnogo jeftiniji - zaključio je Kacin.
