On je za Glas Amerike rekao da se debata o prijemu novih članica vodi i u Vašingtonu.
"U Vašingtonu je u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za Alijansu da nastavi da se proširuje. Ja vjerujem da jeste, ali postoje određeni argumenti da zbog zabrinutosti u pogledu odbrambenih obaveza postojećih članica, Alijansa mora da se fokusira na svoju budućnost nakon Avganistana i sređivanje svojih odbrambenih pitanja dok se priprema da razmotri prijem novih članica“, naveo je Vilson.
Prema njegovim riječima, nije riječ o dugoročnom negativnom stavu u pogledu proširenja.
„Samo je pitanje da li će Crna Gora biti pozvana da postane članica ranije ili malo kasnije. To su trenutno okviri debate u Vašingtonu“, pojasnio je Vilson.
On je kazao da vjeruje da je Crna Gora spremna da postane članica, i da bi nastavak proširenja bio važan dokaz vitalnosti NATO-a.
"U određenom pogledu, ovo ima veze sa Crnom Gorom, ali je istovremeno riječ o mnogo većem pitanju - da li i dalje imamo zajednicu koja vjeruje u inkluzivnost, u prihvatanje onih evropskih država koje će poštovati odgovornosti i obaveze članstva. Teško je predvidjeti ishod te debate“, naveo je Vilson.
On je dodao da se nada da će se to dogoditi u Kardifu, a ako ne bude tako, onda na narednom samitu.
„Mislim da je (Vladimir) Putin možda pomogao Crnoj Gori u tom pogledu", ocijenio je Vilson.
Prema njegovim riječima, crnogorski premijer Milo Đukanović je tokom nedavne posjete Vašingtonu obavio izvanredan posao prikazujući sliku Crna Gore koja je spremna da bude saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a.
"Mislim da je učinio veliku uslugu svojoj zemlji, otvorenim i iskrenim razgovorom o izazovima s kojima se Crna Gora suočava na unutrašnjem planu. Prisutan je snažan osjećaj podrške zajednice u Vašingtonu, koja postaje više upoznata sa Crnom Gorom, promjenama koje se događaju u zemlji i gaji sve veći entuzijazam u pogledu Crne Gore koja će naći svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici", naveo je Vilson.
On je oštru reakciju zvanične Moskve povodom Đukanovićeve posjete Sjedinjenim Američkim Državama ocijenio kao novi razvoj situacije i intezivni pritisak.
"Putin praktično proglašava rat uređenju Evrope nakon Hladnog rata. Riječ je o veoma nepravednim optužbama, smatram da Crna Gora uopšte nije anti-ruski nastrojena. Crna Gora jasno stavlja do znanja da želi budućnost utemeljenu u demokratskim institucijama i slobodnom tržištu“, kazao je Vilson.
Istovremeno, kako je naveo, Crna Gora prepoznaje da joj predstoji dug put kada je riječ o sprovođenju reformi na unutrašnjem planu, u oblastima vladavine prava i slobode medija.
„Ali i čvrsto poručuje da želi da bude dio demokratske zajednice, koju Putin nažalost više ne predstavlja. Ukoliko bi se ovo pretvorilo u sukob, to ne bi bio izbor Crne Gore, već Rusije", rekao je Vilson.
On, međutim, ne smatra da je riječ o direktnoj prijetnji crnogorskom premijeru.
"Riječ je o upozorenju da se u Evropi odvija nova igra i da su mnoge naše pretpostavke dovedene u pitanje", ocijenio je Vilson.
Zbog toga je, kako je naveo, ovo istorijska prilika da se zemlje u regionu dugoročno vežu za zajednicu u kojoj žele da budu, zato što će se ulozi promijeniti.
"Mislim da bi se mnogi u Crnoj Gori osjećali sigurnije kada bi znali da su dugoročni suverenitet, nezavisnost, bezbjednost i prosperitet njihove zemlje čvrsto vezani za evropske institucije", zaključio je Vilson.
RTCG
