Na pitanje kako vidi pojačanu kampanju o ulasku Crne Gore u NATO i diplomatske tenzije između Moskve i Podogorice, Lekić je ocijenio da se pored uplitanja u dramu koja potresa Ukrajinu i navodnog doprinosa globalnoj stabilnosti vuku brzopleti i pogrešni potezi sa ciljem da se preko ukrajinske krize ostvare najmanje dva cilja.
“Da zapadne zemlje u nastalom kontekstu bitno smanje kriterijume za prijem u NATO, u prvom redu onaj koji se odnosi na rezultate u borbi protiv krimunala i korupciju i da se forsiranim nuđenjem savezništava sa Vašingtonom nekako protagonistima afera korupcionaškog karaktera iz vrha crnogorske vlasti još jednom progleda kroz prste”, rekao je Lekić agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, to je taktika vladajuće elite da se bavimo međunarodnim pitanjima umjesto suočavanja sa realnim, dramatičnim pitanjima iz unutrašnjeg života.
“Uvažavajući obje teme, sasvim izvjesno NATO i ukrajnska kriza neće smanjiti dramu siromaštva u Crnoj Gori, neće donjeti pravni epilog korupcionaškim aferama, neće vlast učiniti kontrolisanom”, rekao je Lekić.
On je kazao da je propagandom vlasti pitanje NATO-a odavno pretvoreno u ideološko umjesto pragmatičnog pristupa koje treba raspraviti i odlučiti na najširi demokratski način.
Lekić smatra da je crnogorska vlast iz mnogih razloga mogla izbjeći kategorično svrstavanje na jednu od strana ukrajnske krize.
“I to ne samo što tamo - prema mnogim objektivnim ocjenama - ima mnogo domaćih i međunarodnih aktera koji nose odogovornost za destabilizaciju te zemlje”, ocijenio je Lekić.
Prema njegovim riječima, velike sile, prije svega SAD i Rusija, koje su u nekoj ravnoteži moći će na kraju da nađu kompromisno rješenje u Ukrajni uz visoku cjenu po tu zemlju.
“I na bazi interesa nastaviti neku vrstu partnerstva, pa i savezništva u nekom novom kontekstu. Toga je očigledno svjesna i EU, posebno neke njene uticajne članice”, rekao je Lekić.
On je rekao da se zato crnogorska vlast nije morala, kako je naveo, toliko zalijetati, pogotovu sankcijama prema Rusiji.
Lekić je kaza da se, ma koliko se iz ličnih razloga trudio da se dopadne u Vašingtonu, premijer Milo Đukanović, mogao uzdržati od ne mnogo implicitnih ocjena na račun Rusije povezujući je sa “navodnom tendencijom da se u kontekstu ukrajinske krize destabilizuje Balkan”.
“Pretpostavljam da crnogorski premijer pritom nije mislio na misteriozne poslove njega i njegove vlade sa ruskim tajkunskim partnerima koji su rezutirali krahom KAP-a, misterioznim dugovima, najavljenim međunarodnim tužbama i - kako javno tvrdi koalicioni partner DPS Ranko Krivokapić - iznošenjem profita istog tog zajedničkog društva iz KAP-a negdje u inostranstvo”, naveo je Lekić.
On je ocijenio da bi uz ozbiljno i diplomatski kompetenetno obrazloženo objašnjenje crnogorske strane u Briselu sasvim razumjeli da je oprezan i uzdržan stav Crne Gore povodom ukrajnske krize, iz mnogih razloga od ekonomsko-pragmatskih do onih istorijskih, bio zapravo čin ozbiljnosti i odgovornosti.
“Ovako sasvim je moguć scenario da na zapadu ne budu pretjerano impresionirani jakom brigom crnogorskih vlasti za globalni mir, da zadrže kriterijume za prijem u NATO i ipak ne upute poziv za članstvo, a da Crnoj Gori ostanu mnoge negativne posledice pogoršanja odnosa sa Rusijom”, kazao je Lekić.
On smatra da je trebalo zauzeti neki principijelni stav, i nakon krize ostati prijateljski partner prije svega Evropske unije, zemalja regiona, ali i SAD i Rusije, zatim Kine.
“Ali u privatizovanoj državi gdje je i spoljna politika privatizovana bez demokratske kontrole, od nepotizovane diplomatije, skupe lobističke profilacije, sluškinje vladajuće partije i grupa oko nje nije se ni očekivilo da se suštinski i s mjerom bore za prave državne interese”, smatra Lekić.
On je optužio vlast da je, kako je rekao, muče muke u Siriji, Libiji, Ukrajini, da tajno daju osobama kao što su Taksim Šinavatre i (Dojčičo?) Maslovarića državne pasoše a da, kako tvrdi, neće da brinu o situaciju na Prevlaci.
“Već godinama obmanjujući domaću javnost o nekim pregovorima sa Hrvatskom pritom čak i ne definišući cilj o ovom značajnom državno nacionanom pitanju”, rekao je on.
Lekić je kazao da se sada tokom lokalnih izbora u, kako je rekao, opustošenim crnogorskim opštinama polemički otvora rasprava o NATO, ulozi Crne Gore u očuvanju globalnog mira o tome ko je za Ruse a ko za Amerikance.
“Moramo se suprostaviti takvom scenariju vlasti, moramo izvesti naše domaće bilanse i vidijeti kako da živimo u ovoj zemlji na bazi civilizovanih pravila, kontolisane, kompetentne vlast i rada kojim bi građani konačno osjetili ne samo ekonomski boljitak već i sigurnost pravne, dekriminalizovane države”, zaključio je Lekić.
