Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović je u razgovoru za Portal Analitika istakao da menadžment KCCG ulaže maksimalne napore kako bi našao organizaciona rješenja da se premostile „slabe tačke“ u radu Kliničkog centra. U tom cilju, dr Mijović napominje da je već sačinjen projekat kojim će se eliminisati duge liste čekanja za koronografiju.
- Detaljno obrađujemo slabe tačke u radu Kliničkog centra i predlažemo modele kojima se oni mogu riješiti. Tako smo predložili model dopunskog rada zaposlenima u angio-sali i sačinili projekat kako da nestanu liste čekanja na koronarografije, te ćemo - uz pomoć Ministarstva zdravlja i obezbjeđenjem sredstava od Fonda zdravstva i Ministarstva finansija - zajednički riješiti jedan ozbiljan problem, koji je prisustan u cijelom svijetu. Program je već počeo i pacijenti sa liste će biti tretirani u dane vikenda i do kraja ove godine neće biti listi čekanja na koronarografije. Cijeli projekat će koštati nešto više od 36.000 eura, naglašava dr Mijović i napominje da se Crna Gora tokom poljednjih pedesetak godina suočava sa problemom odliva mladih, visokobrazovanih medicinskih kadrova i da postoji konstantan nedostatak stručnog kadra u Crnoj Gori.
-U poslednjih pedeset godina prošlog vijeka svaki drugi student medicine iz Crne Gore ostajao je da živi u radi u državi gdje je studirao, ili je svoj posao tražio van granica bivše države. Mnogo brojnije države ne bi uspjele da nadomjeste ovakav odlazak, u principu, najsposobnijih kadrova. Tako danas imamo puno eminentnih ljekara iz Crne Gore, koji rade na ex-YU prostoru, a znamo i za veliki broj eminentnih ljekara našeg porijekla koji su nocioci posla u jako razvijenim zemljama svijeta. Svi navedeni podaci su doveli do ozbiljnog deficita i menadžment Kliničkog centra je tokom 2014. godine napravio petogodišnji plan specijalizacija i subspecijalizacije. Pokrenuli smo i poseban program edukacije mladih ljekara u formi kliničkih ljekara i u toku od nepune tri godine, konkursom je dodijeljeno preko 100 specijalizacija i subspecijalizacija, te zapošljeno novih 40 kliničkih ljekara u okviru navedenog projekta. Ministarstvo zdravlja je prepoznalo značaj uvođenja ljekara opšte medicine u kliničku praksu, te je u predlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno radno mjesto ljekara opšte medicine na odjeljenju. Do kraja godine slijede još dva konkursa za specijalizacije i subpsecijalizije, te samim tim i ispunjenje svih planova u vezi sa edukacijom koji je ovaj menadžment postavio kao cilj i ujedno ispoštovao dokumenta Ministarstva zdravlja, kaže dr Milan Mijović u razgovoru za Portal Analitika.ANALITIKA: Zbog nezapamćene gužve i previda zakazivanja, KCCG je donio odluku da smijeni direktoricu Centra za kardiologiju. Da li je taj kadrovski rez bila svojevrsna poruka medicinskim radnicima da ćete ubuduće rigoronoznije sankcionisati propuste u radu?
MIJOVIĆ: Organizacija poslovnih procesa u zdravstvenom sistemu je veoma kompleksan posao koji zahtijeva pored velikog medicinskog znanja i određene organizacione sposobnosti i dobro poznavanje informacionih tehnologija. Takođe, sprovođenje reformi u zdravstvenom sistemu sigurno mora dovesti i do određenih promjena na svim nivoima upravljanja. Navedeni propusti u organizacionom dijelu, doveli su do zamjene rukovodstva Centra za kardiologiju i ubrzane implementacije reformskih koraka u organizaciji Polikliničkog dijela Centra za kardiologiju.
Na žalost, u brojnim komentarima objavljenim u medijima nakon te smjene, ne navodi se i naš stav da je prethodno rukovodstvo uspješno vodilo Centar kroz proteklih deset godina i zajedno sa svojim kolektivom osvojilo niz novih procedura i ozbiljan napredak u tretmanu kardioloških pacijenata. Takođe, određeni trenuci u toku sprovođenja reformi, dovode do neophodne zamjene rukovodstva, pojave nove energije i novih ideja. Smatram da je navedena zamjena rukovodstva potpuno normalan proces u razvoju zdravstvenih institucija.
ANALITIKA: Da li je za reforme koje ste pomenuli, a koje čekaju i ostala odjeljenja, potrebno antgažovanje novog, dodatnog, medicinski kadar?
MIJOVIĆ: U određenim dokumentima i diskusijama u proteklih nekoliko decenija provukla se jedna greška - da postoji veći broj ljekara i medicinskog osoblja, nego što je po standardima. Taj pogrešan podatak - koji nije samo vezan samo za našu državu već za cijeli region - je bio potpuno netačan i rezultirao je restrikcijama u upisu i zapošljavanju i doveo do ozbiljnog deficita medicinskog kadra. Ministarstvo zdravlja Crne Gore je prepoznalo taj problem i u dokumentu usvojenom 2011. godine se precizno definiše koliki je deficit medicinskog kadra i formulisalo model kako da u narednih deset godina korugujemo nedostatak ljekara u Crnoj Gori.
Moram napomenuti jedan zanimljiv podatak - u poslednjih pedeset godina prošlog vijeka, svaki drugi student medicine iz Crne Gore, ostajao je da živi u radi u državi gdje je studirao, ili je svoj posao tražio van granica bivše države. Mnogo brojnije države ne bi uspjele da nadomjeste ovakav odlazak, u principu, najsposobnijih kadrova.
Tako danas imamo puno eminentnih ljekara iz Crne Gore, koji rade na ex-YU prostoru, a znamo i za veliki broj eminentnih ljekara našeg porijekla koji su nocioci posla u jako razvijenim zemljama svijeta. Svi navedeni podaci su doveli do ozbiljnog deficita i menadžment Kliničkog centra je u toku 2014. napravio petogodišnji plan specijalizacija i subspecijalizacije. Takođe, pokrenuli smo i poseban program edukacije mladih ljekara u formi kliničkih ljekara i u toku od nepune tri godine, konkursom je dodijeljeno preko 100 specijalizacija i subspecijalizacija, te zapošljeno novih 40 kliničkih ljekara u okviru navedenog projekta.
Ministarstvo zdravlja je prepoznalo značaj uvođenja ljekara opšte medicine u kliničku praksu, te je u predlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno radno mjesto ljekara opšte medicine na odjeljenju. Do kraja godine slijede još dva konkursa za specijalizacije i subpsecijalizije, te samim tim i ispunjenje svih planova u vezi sa edukacijom koji je ovaj menadžment postavio kao cilj i ujedno ispoštovao dokumenta Ministarstva zdravlja.
ANALITIKA: Imajući u vidu podatke koje ste naveli, na koji način KCCG prevazilazi trenutni nedostatak kadra?
MIJOVIĆ: Jasno je da Klinički centar nije u stanju da sa svojim kadrom pruži sve tražene zdravstvene usluge. Prinuđeni smo da ovaj problem rješavamo angažovanjem ljekara iz drugih zdravstvenih ustanova Crne Gore, dovođenjem gotovih specijalista iz drugih gradova ili država, kao i angažovanjem konsultanata i radno angažovanih iz susjednih država, najčešće iz Srbije. Ovaj metod zahtijeva angažovanje značajnih materijalnih sredstava, te u vremenu kada su budžeti restriktivni i ozbiljan problem u funkcionisanju Kliničkog centra.
Takođe, obrađujemo slabe tačke u radu Kliničkog centra i predlažemo modele kojima se oni mogu riješiti. Tako smo predložili model dopunskog rada zaposlenima u angio-sali i sačinili projekat kako da nestanu liste čekanja na koronarografije, te ćemo - uz pomoć Ministarstva zdravlja i obezbjeđenjem sredstava od Fonda zdravstva i Ministarstva finansija - zajednički riješiti jedan ozbiljan problem, koji je prisustan u cijelom svijetu. Program je već počeo i pacijenti sa liste će biti tretirani u dane vikenda i do kraja ove godine neće biti listi čekanja na koronarografije. Cijeli projekat će koštati nešto više od 36.000 eura.
Napomenuo bih i da ćemo u narednom periodu izaći sa niz projekata za rješavanje slabijih tačaka. Na primjer, problem deficita srednjeg i višeg medicinskog kadra je takođe jako izražen. Svakog dana imamo deficit srednjeg kadra od 65 do 80 zaposlenih. Imamo i ozbiljan problem u zapošljavanju zamjena zaposlenih koji su na bolovanju, jer svakog dana imamo na nivou Crne Gore od 350 do 380 odsutnih - po tom osnovu. Zakonom o zdravstvenom osiguranju je predviđeno da svi troškovi bolovanja zaposlenih na budžetu, padaju na teret zdravstvene ustanove, u okviru osnovnog budžeta, te je to dodatni problem u kvalitetnoj organizaciji zdravstvenog sistema. Ovaj segment zahtijeva detaljniju raspravu i široku diskusiju i iznalaženje rješenje za ovaj ozbiljan problem.
ANALITIKA: Na prošloj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalnom staranju vođena je debata o policijskoj zaštiti medicinskih radnika. Da li je zaista, sa postojećim kadrom, moguće obezbijediti sva odjeljenja i ulaze, budući da je Klinički centar sastavljen od nekoliko objekata?
MIJOVIĆ: Ne, nema dovoljno kadra da se obezbijede svi objekti koji se nalaze u krugu KCCG i parku Petrovića. Trinaest objekata, sa oko 20 ulaza, ne može se obezbijediti sa 39 zaposlenih, 24 časa, a bez adekvatne tehničke podrške. Ujedno, pojedini segmenti kao Urgentni centar, Psihijatrijska klinika, Institut za bolesti djece zahtijevaju poseban sistem obezbeđenja. Naravno, ne treba zaboraviti ni segmente KCCG koji po zakonu moraju biti dodatno i stalno obezbijeđeni, tj.oni u kojima se primjenjuju radioaktivne materije. Otvoreni sistem zdravstvene ustanove sa slobodnim pristupom velikog broja građana, takođe nije kvalitetno rješenje. U skladu sa ovim problemima, uslijediće i potezi Menadžmenta, a ja se nadam - i potezi ostalih institucija.
ANALITIKA: Kako komentarišete navode čelnih ljudi Urgentnog bloka i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Vladimira Dobričanina i Saše Stefanovića da bi se osjećali sigurnije ukoliko imaju policijsku zaštitu? Da li smatrate da je reakcija pretjerana?
MIJOVIĆ: Mislim da naša država treba da teži sistemu koji ima sve manje policije na ulicama i objektima, a sve više poštovanja pravila i zakona u svim segmentima. Kolege su sigurno komentarisale periode nestabilne političke situacije u regionu, koja je zahtijevala angažovanje policije i boravak unutar ustanova. Tačno je da određeni segmenti zdravstvenog sistema, koji funkcionišu 24 časa, 365 dana u godini, posebno u vremenu poslije ponoći imaju susrete sa izgrednicima nemira, alkoholisanim osobama, osobama pod uticajem opojnih sredstava. Ali, smatram da sisteme jakog internog obezbjeđenja, video nadzor i dobra komunikacija sa policijom, mogu osigurati zdravstvenim radnicima sigurno radno mjesto i dobru bezbjednost.
ANALITIKA: Koji su onda naredni potezi menadžementa Kliničkog centra, na koji način planirate da medicinskim radnicima obezbijedite adekvatne uslove za rad?
MIJOVIĆ: U skladu sa novim Zakonom o bezbjednosti, koji je stupio na snagu u januaru 2014. godine, Klinički centar je već započeo sa ispunjenjem uslova, koje moraju biti ispoštovani u narednih šest mjeseci, od dana stupanja zakona na snagu. Nakon tri neuspješna javna oglasa za menadžera bezbjednosti, Klinički centar je uspio da zaposli kvalifikovanu osobu, od koje mnogo očekujemo u narednom periodu, a što je prva tačka uslova po novom zakonu. Drugo, menadžment je pripremio i sistem evidencije radnog vremena i kontrole pristupa u svim zgradama, u kampusu Kliničkog centra i donio Pravilnik o upotrebi kartica za ulazak u KCCG.
Nakon dugog testiranja, od prvog aprila je implementirana prva faza, vezana za zaposlene u Kliničkom, a od 5. maja stupa na snagu druga faza, kojom će biti ograničen saobraćaj u Kliničkom centru, te dozvoljena posjeta našim pacijentima u mnogo dužem vremenu od 14 do 19 časova, ali samo za jednog člana porodice ili najviše dva i to kada su teški bolesnici u pitanju, i kada je neophodna asistencija porodice. Ovim potezom ćemo kontrolisati ulaz u Klinički centar i istvovremeno smanjiti prisustvo velikog broja ljudi u našim objektima.
Od 4. maja će se udvostručiti naša služba obezbjeđenja na ulazu u Urgentni centar (dva zaposlena 24 časa) , te će od 21 časa biti zatvoreni svi ulazi u KCCG, osim u onim objektima gdje se pruža urgentna zdravstvena pomoć. Takođe, menadžment je angažovao stručne firme na izradi projekta tehničke pomoći u obezbjeđenju objekata u vidu proširenja sistema video nadzora, kvalitetne komunikacije svih segmenata Kliničkog centra, posebno osjetljivih poput Urgentnog centra, Instituta za bolesti djece, Klinike za psihijatriju i druge , sa menadžerom bezbjednosti i Centrom bezbjednosti Podgorica. Navedeni projekat se mora podržati i dodatnim finansijskim sredstvima i nadamo se da će to biti jedan od zaključaka Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku. Na kraju bih još dodao da treba razmišljati i o uvođenju zaštitnika prava zdravstvenih radnika, što mora biti tema jedne široke diskusije.
ANALITIKA: Koliko konflikata, fizičkih ili verbalnih napada, je zabilježeno u KCCG u protekloj godini, te koliko se te brojke razlikuju u odnosu na prethodne godine?
MIJOVIĆ: Nešto veći broj prijava je bio u prva tri mjeseca ove godine, ali kada se analizira poslednjih nekoliko godina, taj broj varira, zavisno od perioda godine i ne može se reći da je izrazito povećan broj napada. Sigurno je da je jedan broj naših građana postao agresivniji, kada je čak i redovan rad u pitanju, a posebno u noćnim satima. Ali, ponavljam, pored alarma da treba uraditi reforme u ovom dijelu, ja ne stičem utisak da je stanje kritično, već redovno.
ANALITIKA: Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević je kazao tom prilikom da policijska zaštita nije praksa u regionu. Da li je to praksa u Evropi i kakav je Vaš stav?
MIJOVIĆ: Izjava ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića je tumačena na dva načina i nakon toga se pojavilo dosta komentara u medijima. Mislim da sam u potpunosti razumio komentar i da je naš put, u toku evroatlanskih integracija, usmjeren ka smanjenju prisustva policije na ulicama i u institucijama. Da sistem bezbjednosti treba razvijati u skladu sa novim zakonom i obezbijediti dovoljno finansijskih sredstava za tehničko obezbjeđenje objekata.
Naravno, prisustvo policije na poziv je neophodno i primjeri iz poslednjih nekoliko godina govore da je njihova reakcija na poziv iz zdravstvenih ustanova izuzetno kratka i efikasna. U nekim zemljama postoji obezbjeđenje objekata od strane policije, pa čak i u evropskim, ali smatram da to ne treba da bude primjer našoj zemlji u daljem demokratskom razvoju.
ANALITIKA: Izjavili ste da je oko 40.000 eura 2008.godine koštalo obezbjeđenje koje je angažovao KCCG za svoje potrebe. Zašto se od tada ne izdvaja novac za tu stavku i da li se nadate da će Ministarstvo zdravlja to razmotriti nakon preporuka Odbora?
MIJOVIĆ: Stalno smanjenje budžeta za zdravstveni sistem dovelo je do ukidanja pojedinih segmenata koji po listi prioriteta nijesu od vitalnog značaja za zdravstvene institucije, te je samim tim i segment fizičkog obezbjeđenja i sistem tehničkog obezbjeđenja nestao iz finansijskih planova. Sigurno da je da primjena modernih tehnologija pomaže sigurnosti naših građana i da treba izdvajati dosta novca za navedeni segment i ne samo u intitucijama, već i na javnim mjestima. Trend u svijetu je da se prekršaji u saobraćaju sankcioniošu na osnovu video zapisa sa minimalnim prisustvom policije na ulicama. Očekujemo da će prijedlog Odbora biti da se izdvoje gore navedena sredstva za tehničku podršku obezbjeđenja u KCCG.
Aleksandra STANKOVIĆ
