Predloženi zakon su podržali poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i manjinskih partija, dok su poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Demokratskog fronta (DF) i Pozitivne Crne Gore bili uzdržani.
Ministar finasija Radoje Žugić, rekao je da predloženi zakon ima za cilj da uskladi postojeći pravni okvir u oblasti sprečavanja prava novca i finasiranja terorizma sa direktivama Evropske unije (EU), i drugim međunarodnim standardima iz te oblasti.
„Imajući u vidu izazove koji stoje pred našim društvom u procesu pridruživanja EU, kao izgradnju stabilnog sistema i društva, efikasna borba protiv pranja novca i finasiranje terorizma, jedan je od ključnih uslova za sticanje punopravnog članstva u EU, ali i jedna od ključnih obaveza u jačanju pravne države“, kazao je Žugić.
Prema njegovim riječima, predlogom zakona se definišu nove kategorije obveznika.
„Izvođači građevinskih radova, markentiške i konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i upravanjem pružanja tehničkih usluga, otkup sekundarnih sirovina i mrežna prodaja“, precizirao je Žugić.
Predlog zakona, kako je dodao, preciznije definiše mjere i radnje po raznim osnovama, kao što je provjera identiteta klijenata i praćenje njihovog poslovanja, pojašnjavajući da su obveznici u obavezi da sve te mjere primjenjuju na klijente sa kojima je već uspostavljen poslovni odnos.
„Predlogom zakona su povećani iznosi novčanih kazni za učinjene prekršaje od obveznika“, naveo je Žugić.
On je kazao da se određeni poslovi mogu povjeriti trećim licima, pojašnjavajući da se to odnosi na banke, filijale stranih banaka, finansijske institucije, filijale stranih društava, društva za upravljanje penzijskim poslovima, berzanske posrednike.
Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić pitao je direktora Uprave za sprečavanje pranja novca i finasiranje terorozma Veska Lekića da li je ta institucija podnijela krivičnu prijavu protiv ijedne banke zbog nepoštovanja postojećeg zakona.
On je izrazio bojazan da će selektivnom primjenom zakona biti stvorena nelojalna konkurencija u finasijskom sektoru, naročito, kako je kazao, kod banaka.
„Ukoliko određena banka ne poštuje odredbe predloženog zakona, a nema nikakve sankcije, onda ona sebi otvara prostor za jedan broj klijenata koji se bave pranjem novca“, naveo je Bojanić.
Lekić je kazao da je Uprava prošle godine napisala četiri prekršajne prijave po nalogu Centralne banke Crne Gore (CBCG), navodeći da je i ove godine bilo nekoliko prijava na osnovu te institucije.
Žugić je rekao da će Uprava raditi potpuno neselektivno kada je u pitanju primjena zakona.
„Radićemo transparentno, podizati kapacitete i ići ka profesionalizmu i uraditi što više transparentnih elemenata kako bismo javnost upoznavali s onim što je nadležnost i što su efekti Uprave“, poručio je Žugić.
Zorana Jelića iz DPS-a interesovalo je da li su sugestije koje je predložila CBCG uvrštene u predloženi zakon. On je pitao i da li za modernizaciju informacionog sistema Uprava ima dovoljno novca i da li razmišljaju o o sve prisutnijem virtuelnom novcu, bitcoin.
Lekić je kazao da su sve sugestije CBCG uvrštene u predloženi zakon, podsjećajući da su članovi te institucije bili u Radnoj grupi koja je radila na izradi predloženog akta.
On je kazao da Uprava ulaže velike napore da obezbijedi sredstva za modernizaciju informacionog sektora, i da je virtuelni novac jedan od elemenata o kojem ta institucija vodi računa.
Poslanik DF-a Strahinja Bulajić pitao je Lekića da mu objasni šta znači odreba u predloženom zakonu „produbljena provjera klijenata“ i kako je to do sada bilo regulisano.
Lekić je kazao da što se tiče produbljene provjere klijenta ona će biti definisane u pozakonskim aktima koji će biti donijeti šest mjeseci nakon donošenja zakona, a odnose se na, kako je precizirao, faktore visokog ili niskog rizika.
„Upravo će podzakonskim aktima biti definisani elementi koji će odrediti koji su to faktori visokog i niskog rizika gdje će biti potrebno uraditi produbljenu provjeru klijenta, bilo to da je klijent rezident, nerezident ili politički eksponirano lice“, objasnio je Lekić.
Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović pitao je Lekića zašto ne funkcioniše saradanja Uprave i ostalih institucija.
On je ocijenio da predloženi zakon ima malo izmjena, navodeći da je veći problem tog akta njegova primjena i koordinacija sa drugim službama.
Lekić je kazao da je međunistituacionalna saradnja na visokom nivou.
Izvor: MINA; foto: mapss.me
