Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) predstavila je danas javnosti Registar za Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. U Registru su izdvojene lekseme iz starije i novije književne produkcije (od Petra I Petrovića naovamo), riječi iz crnogorskih narodnih govora, kao i leksička građa iz mnogih oblasti pisane riječi: nauke, umjetnosti, politike, žurnalistike, onomastike, administracije, privrede, sporta, domaće i strane terminologije, tehničkih disciplina različitih struka itd.
„Ja kao profesionalac druge vrijednosti tretiram jezik kao sredstvo komuniciranja pri čemu nisam u pravu, jer većina tretira jezik kao izvornost identiteta. U tom smislu ovo je neprocjenjivo blago koje Crna Gora dobija“, istakao je Đurović.On je objasnio kako je Registar nastao, te da su u njegovoj izradi korišćeni skener i softver koji se do sada na ovim prostorima još nisu koristili, te da je CANU u tome jedan od lidera u svijetu.
„Ovo je prvi put da se neko u Crnoj Gori ozbiljno susrijeće sa leksikografskom djelatnošću jer je u pitanju leksički rječnik“, objasnio je predsjednik CANU i dodao da sličnih izdanja u bilo kojoj oblasti u Crnoj Gori nije bilo.
Đurović je objasnio da je u izradi Registra korišćeno oko 400 izvornika koji predstavljaju materijale koji su objavljeni u Crnoj Gori i koji su koristili jezik koji se koristi u Crnoj Gori. Ono što izdvaja Crnu Goru u odnosu na sve zemlje u regionu jeste korišćenje nove tehnologije u izradi Registra. Predsjednik CANU kazao je da je uz pomoć posebnog skenera i softvera dobijena banka podataka koja je na raspolaganju kao alfa-numerička. U izradi Registra angažovani su i crnogorski stručnjaci koji su napravili poseban softver namijenjen za skener i koji je prilagođen crnogorskom jeziku. Nakon skeniranja oko 400 izvornika i mukotrpnog posla stručnjaka angažovanih na projektu, za devet ili 10 mjeseci dobijena je knjiga koja je danas predstavljena.
„Mi smo dobili knjigu koja je pred vama, ali bez koje se ništa ne može raditi dalje. Ne treba posebno da kažem da smo sve finansirali, mi iz Akademije iz naših džepova – kapitalni projekat Crne Gore“, istakao je predsjednik CANU.
On je dodao da ostaje dalje na državi da radi, te da je ova publikacija nešto što predstavlja „koliko para, toliko i muzike“.
„Ovo treba da se pretoči u nekih 5.000 ili 6.000 stranica, računajući grubo koliko svaka riječ može zauzeti mjesta. Ukoliko bi imali sredstava i ukoliko bi radili kao i do sada, završili bi Rječnik za dvije godine ili prije“, kazao je Đurović i dodao da za taj projekat CANU nema finansijskih sredstava, te da nema ništa protiv da taj posao nastavi neko drugi, ali da je CANU pokazala da je taj posao uradila uspješno i da ga može uspješno završiti.
Vanredna članica CANU, prof. dr Tatjana Bečanović u svom izlaganju rekla je da CANU treba da nastavi rad na Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika te da u Crnoj Gori nema „nikog drugog kompetentnog ko bi to mogao da uradi“.Ona je kazala da Registar za Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika predstavlja „najvažniji temeljni tekst crnogorske kulture, odnosno uvod u takav tekst, jer će Rječnik crnogorskog jezika biti upravo najvažniji kanonski tekst u kome će biti popisano leksičko blago crnogorskog jezika, a to znači i crnogorske kulture“.
Bečanović je objasnila da jezik i proizvodi kulturu, te da je teško objasniti značaj identitetskog konstrukta ovakvog Rječnika.
„Vrlo je čudno što oni koji su opsjednuti identitetskom naracijom danas nisu našli za shodno da dođu i da ovakav Rječnik, odnosno Registar, malo proprate, ne bi li se obavijestili o elementarnim leksikografskim znanjima“, izričita je bila vanredna članica CANU.
Bečanović je dodala da je Crna Gora iskoračila u odnosu na druge zemlje Balkana, sa „elektronskim korpusom koji je na raspolaganju istraživačima različitih profila koji mogu napraviti rječnik koji je na informatičkoj bazi građen“.
„On dobija sada svoju informatičku ličnu kartu, odnosno identitetski dokument. To je izuzetno značajno“, objasnila je vanredna članica CANU.
Ona je dodala da su Registar i elektronska baza koji su formirani važni za sljedeću fazu i Rječnik, koji predstavlja važan identitetski dokument.
„Bukvalno bez rječnika, jedan jezik i njegov položaj, je veoma klimav i veoma nestabilan. Rječnik će imati izuzetno snažno stabilizujuće dejstvo na crnogorski nacionalni jezički standard“, rekla je Bečanović.
Ona je rekla da su projekat i izrada Registra izuzetno značajni za kulturu Crne Gore, te da se nada da će se iznaći sredstva za sljedeću fazu projekta – izradu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao i da taj projekat treba CANU da uradi.„U Crnoj Gori nema nikog drugog ko je dovoljno kompetentan da ovakav rad nastavi“, objasnila je Bečanović i dodala da institucija koja stoji iza rječnika obezbjeđuje određeni položaj i vjerodostojnost.
Ona je dodala da ovakve rječnike u svijetu izrađuju nacionalne akademije i najznačajnije naučne institucije.
„Ovaj Registar riječi koji je pred vama uvod je u jednu veliku epohu crnogorskog jezika, u stvari njegovog pravog ustoličenja kao jednog od ravnopravnih jezika koji su proistekli iz nekadašnjeg srpsko-hrvatskoj jezika odnosno hrvatsko-srpskog jezika“, rekla je vanredna članica CANU i dodala da bi uz ovakav dokument „trebalo da se identitetske frustracije mnogih ublaže“.
Ona je dodala da CANU pokazala da je „temelj crnogorske kulture“, te da se bez njenog angažovanja ne mogu uraditi projekti slični ovome.
„Prenošenje ovog posla nekim drugima, možda institučićima, ili nekom drugom ne bi trebalo da se desi“, izričita je Bečanović.
Da Rječnik predstavlja temelj za crnogorski identitet, saglasan je i prof. dr Nenad Vuković.
„Rječnik je kao monumentalni zahvat i kolektivni poduhvat koji nastaje iz potrebe da se sačuva od zaborava leksičko blago narodnih govora, i da se sistematizuje leksika standardnog jezika“, naglasio je on.
Govoreći o Registru za Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika dr Jelena Bašanović-Čečović istakla je da „slojevitošću, semantičkim i obličkim osobenostima Registar, odraz složenosti leksičkog sistema crnogorskog jezika i njegove funkcionalno-stilske raznovrsnosti“.
K.Ć.
