Direktor Monitoring programa u MANS-u, Vuk Maraš, podsjetio je da Odbor, prema Zakonu o finansiranju političkih partija, ima veoma važnu ulogu parlamentarne kontrole sprovođenja tog akta, i da bi trebalo da identifikuje kršenja zakona ukoliko do njih dođe.
„To radno tijelo bi, s obzirom na podatke koje dobija, moralo da ima informaciju da li bilo koji državni organ krši Zakon na bilo koji način, i da osigura da osobe koje krše taj Zakon kako bi uticali na izborni proces, snose odgovornost“, precizirao je Maraš.
Prema njegovim riječima, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet do sada je imao prilično pasivan odnos prema toj temi i nije odradio ono što mu je bila osnovna funkcija.
„Iako je u Odbor stigla ogromna količina podataka o različitim kršenjima Zakona, o rashodima iz državnog budžeta i pojedinačnih institucija, o zapošljavanju u državnim organima, nijesmo imali nijednu konkretnu temu na tom odboru koja je bila posvećena analizi tih podataka“, kazao je Maraš.
Umjesto, kako je naveo, da se ta dokumentacija analizira svakodnevno, ona skuplja prašinu po skupštinskim fiokama.
Maraš tvrdi da je ponašanje Damjanovića pokazalo da to tijelo više služi da dezavuiše cijelu priču, nego da uradi bilo šta konkretno.
On je podsjetio da je inicijalnim predlogom Zakona o finansiranju političkih partija bilo predviđeno da kompletan parlamentarni nadzor u toj oblasti vrši Odbor za antikorupciju.
„Upravo je Damjanović dao amandman i tražio da to pređe u nadležnost njegovog odbora, što su podržali predstavnici Demokratske partije socijaslista (DPS), a to dovoljno govori o tome koliki je interes u parlamentu da se kontrola u tom dijelu adekvatno sprovede“, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, Damjanović je svojim neradom i pasivnom ulogom očigledno ispunio obavezu prema DPS-u, jer Odbor do sada nije identifikovao nijednu osobu u državnoj upravi i javnim preduzećima koja je kršila Zakon.
Iz MANS-a su, zbog svega toga, pozvali Skupštinu da ispuni zaključak koji je donijet još kada je formirana Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces.
„A kojim je propisano da će Skupština osnovati posebno radno tijelo koje će pratiti sve aspekte izbornog sistema i sprovođenje svih izbornih zakona, uključujući i ovaj o finansiranju političkih partija“, precizirao je Maraš.
To je, kako je naveo, način da se spriječe pojedinci poput Damjanovića da dezavuišu priču o Zakonu o finansiranju političkih partija, i da se omogući adekvatno sprovođenje svih izbornih zakona.
Maraš je ocijenio da je to šansa za poslanike kojima je stalo da izborni proces bude fer i pošten i da zloupotrebe budu svedene na minimum, da se uključe u radnu grupu i omoguće da do toga i dođe.
On je pozvao te poslanike da pomognu MANS-u da prikupi dokumentaciju o kršenjima Zakona.
„Jer oni, po Poslovniku Skupštine, imaju pravo da pristupaju svoj dokumentaciji u državnoj upravi, i onome što od nas kriju državni organi. Na taj način ćemo premostiti činjenicu da se nadležno radno tijelo u parlamentu ne bavi svojim poslom zbog Damjanovićevog dezavuisanja“, kazao je Maraš.
Koordinator Istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović, kazala je da je ta NVO od Ministarstva finansija tražila izvod iz knjige Trezora za prve mjesece ove godine.
„Dobili smo apsurdan odgovor da je to tajni podatak. Dakle ono što je naš, odnosno državni novac, Ministarstvo proglašava tajnom“, kazala je Mrdović.
Ona je rekla da taj resor raspolaže sa 8,2 miliona EUR na poziciji tekuće budžetske rezerve.
„Ranije smo utvrdili da je to pozicija iz koje Ministarstvo može da iskoristi dobar dio sredstava i da ih upumpa za različite vrste izbornih potreba uoči izbora“, kazala je Mrdović.
Ona je podsjetila da je za 2012. godinu, u kojoj su održani vanredni parlamentarni izbori, Ministarstvo početno projektovalo tekuću budžetsku rezervu na nivou od 8,5 miliona EUR.
„Međutim, zahvaljujući različitim preusmjeravanjima, sa te pozicije je potrošeno nevjerovatnih 18 miliona, i mi smo nesporno utvrdili da je dio tog novca upumpavan najviše u periodu uoči izbora“, tvrdi Mrdović.
Ona je kazala da je Ministarstvo finansija za ovu godinu projektovalo 100 hiljada EUR za ispltu jednokratnih socijalnih naknada.
„Šta će na poziciji Ministarstva finansija isplata socijalnih naknada, kad je to u nadležnosti drugog Vladinog resora - Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS)“, upitala je Mrdović.
MRSS, kako je navela, ima oko 450 hiljada EUR na raspolaganju za isplatu socijale.
„Ali, tu nije kraj – postoji još nekih 800 hiljada EUR za jednokratne naknade i isplate pojedincima, koje se nalaze na poziciji Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, i koje se takođe mogu iskoristiti u predizbornom periodu“, kazala je Mrdović.
Ona je dodala da su ove godine sredstva za jednokratne naknade tri puta veće nego što je to bila prtojekcija za prethodnu godinu.
„Dakle, neko je u Vladi ozbiljno računao na to da se ove godine održavaju lokalni izbori u većini opština“, smatra tvrdi.
Prema njenim riječima, isplate iz Ministarstva su samo jedna karika, jer ono prebacuje sredstva centrima za socijalni rad, koji MANS-u takođe ograničavaju pristup informacijama.
„Tako dolazimo do frapantnog zaključka da postoji ogroman prostor da se u predizbornom periodu mogu vršiti izborna potkupljivanja“, naglasila je Mrdović.
Kako je navela, treći primjer je Ministarstvo poljoprivrede koje takođe krije informacije.
„Ministarstvo krije podatke koji se odnose na budžetsku liniju sa koje se sredstva koriste za lokalnu infrastrukturu“, kazala je Mrdović dodajući da taj resor ima na raspolaganju oko 1,2 miliona EUR za takve projekte.
Ona je kazala da je MANS do sada, uprkos ograničenom pristupu informacvijama, prikupio obimnu dokumentaciju, na osnovu koje već priprema određen broj krivičnih prijava.
foto: slobodnacrnagora.eu
