Predviđeni privredni rast za zemlje jugoistočne Evrope je ispod stope rasta za zemlje Evropske Unije (EU) (1,9 posto nasuprot 2,6 posto). Kako je ocijenila
Madžarević – Šujster, postoje značajni "eksterni i domaći" rizici za ovakve izglede.
- Eksterne rizike čine: Prijetnja deflacije u euro zoni, tempo rasta globalnih kamatnih stopa i sukob između Rusije i Ukrajine, dok su domaći rizici: Društveno-političke tenzije koje potiču od visokih stopa nezaposlenosti, nedovoljni napori na rješavanju strukturnih pitanja i nedavne poplave u Srbiji i BIH-rekla je ekonomstkinja SB.
- Crna Gora je u 2013. ostvarila rezultate bolje od regiona. Imala je dobru stopu rasta. Za pohvalu je fiskalna konsolidacija koja je ostvarena uprkos garancijama za određene projekte - saopštila je
Madžarević – Šujster.
Ona je danas na prezentaciji Redovnog ekonomskog izvještaja SB za jugoistočnu Evropu kazala da je cijela regija jugoistočne Evrope ostvarila ekonomski rast prošle godine.
- Oporavak ekonomije u regionu je uglavnom bio podstaknut izvozom, pogotovo u zemlje EU, dok je u Crnoj Gori opravak podstaknut domaćom potražnjom - rekla je
Madžarević-Šujster.
Prema njenim riječima, zemlje regiona treba da povrate fiskalnu ravnotežu, ublaže loše kredite i ponovo krenu sa kreditiranjem privrede radi ulaganja.
Ekonomija SEE6 (Albanija, BIH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) u prosjeku se 2013. godine oporavila za 2,2 procenta. Crna Gora je prošle godine ostvarila realni rast od 3,5 procenata, a izvoz roba u prošloj godini u Crnoj Gori iznosio je 2,8 posto.
Kada su u pitanju direktne strane investicije
Madžarević-Šujsterističe da je i na tom polju primjetan opravak, ali kaže da su direktne investicije manje za razliku od perioda prije početka globalne ekonomske krize. Ona dodaje da je Crna Gora tokom 2013. imala jedan od najvećih priliva direktnih stranih investicija.
Vanjski dug je neznatno opao za sve zemlje regiona, usljed razduživanja privatnog sektora. Ona je kazala da Crna Gora ima najveći vanjski dug i podvukla da zemlja treba da radi na jačanju konkurentnosti kako bi se privukle direktne strane investicije.
Domaća tražnja je, kako kaže predstavnica SB, još uvijek depresirana, ali je Crna Gora izuzetak.
- Domaća tražnja je opala za 1,4 posto u 2013. godini. Izuzetak je Crna Gora koja je imala snažan rast posebno u posljednjem kvartalu prošle godine. Manjak domaće potražnje u cijeloj regiji je rezultirao slabim otvaranjem novih radnih mjesta, pa je stopa nezaposlenosti na kraju 2013. iznosila 24,2 procenta - naglasila je
Madžarević – Šujsteri dodala da su od početka krize stope nezaposlenosti mladih rasle brže nego kod odraslih i da je postotak nezaposlenih najveći kod siromašnog dijela populacije.
Madžarević – Šujster
je saopštila da je vidljivo da u svim zemljama regiona nije došlo do rasta kreditne aktivnosti i kazala da je osvarena niska stopa inflacije.
- Regija je ostvarila vrlo nisku stopu inflacije. Inflacija je 2013. godine opala usljed smanjenja prehrambenih i administrativnih cijena, kao i nestanka poreza. Deflatornih kretanja ima u nekoliko zemalja, uključujući i Crnu Goru. Trenutni deflatorni pritisci za sada nisu zabrinjavajući - poručuje glavna ekonomistkinja SB za Crnu Goru.
Kratkoročni makroekonomski prioriteti, kako kaže ona, treba da budu smanjenje izloženosti finansijskog sektora i fiskalna konsolidacija. Uprkos fiskalnoj konsolidaciji, Madžarević-Šujster dodaje da javni dug Crne Gore raste.
- U Crnoj Gori je porastao na 57 posto, a sa garancijama ukupno iznosi 67 posto BDP-a - naglašava ona.
Na kraju, glavna ekonomistkinja SB za Crnu Goru i Hrvatsku je rekla da prosječni dohodak zemalja regiona stagnira od 2008. godine i početka globalne ekonomske krize i podvukla da će biti potrebne decenije ubrzanog rasta da bi se dostigao standard EU.
- Za 23 godine bi cijela regija mogla da dostigne životni standard EU - zaključila je Madžarević – Šujster.
