Podsjetimo, list "Vijesti" je juče objavio da je mozaik u Petrovcu pretrpio oštećenja.
Đokić naglašava za naš Portal da je od službenika “Crvene komune”, Nika Perazića, dobio informaciju da je jedna Ruskinja javila da se djeca igraju u paviljonu u kome je smješten mozaik i da je Perazić potom došao i našao otključana vrata paviljona.
“Očigledno je neko zaboravio da zaključa paviljon, jer smo vidjeli da vrata nisu obijena. U paviljonu u kome je smješten antički mozaik nalazila su se kolica, cement, razni alati, koje su tu ostavili arheolozi prilikom ranijih radova. Preko mozaika smo našli prosut cement, a na jednom mjestu površine 50x40 centimetara našli smo da je stvrdnut. Očigledno je da su se tu igrala djeca, vidjeli smo i jednu gajbicu u kojoj je bilo stvrdnutog maltera. Djeca su napravila štetu igrajući se, a sada tu štetu mora da sanira JU Muzej Budve. Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara držalac dobra je u obavezi da se o njemu stara i ja sam naložio da budvanski Muzej sve vrati u prvobitno stanje, kaže Đokić za Portal Analitika. On naglašava da su arheolozi bili nesavijesni što su ostavili u paviljonu materijal, i da mu mjesto nije tu, a da su bili odgovorniji ovo se ne bi ni dogodilo, kaže glavni inspektor Uprave.
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara mr Anastazija Miranović kazala je za Portal Analitika da se nerijetko dešava da ova ustanova bude obavještena o devastaciji kulturnih dobra od onih subjekata u lancu zaštite koji su u obavezi da brinu o kulturnim dobrima.
"Nastojimo da blagovremeno reagujemo, tako smo učinili i ovog puta, kada je u putanju lokalitet Mirište. Nadležna institucija je JU " Muzji, galerija i biblioteka" Budva, a njena područna jedinica za Petrovcac je ustanova "Crvena komuna". Stručni tim Uprave je zajedno sa glavnim inspektorom za zaštitu kulturnih dobara u petak, 30. maja izašo na lokalitet i konstatovao da se ne radi o većim devastacijama, odnosno, da će biti otklonjene bez posljedica po integritet kulturnog dobra, naglašava Miranović.
Prema njenim riječima i ovaj slučaj na svojevrstan način apostrofira suštinsko pitanje zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
"Bez obzira što se radi o devastaciji koja će određenim konzervatorskim mjerama biti prevaziđena, uzrok koji je doveo do nje je problem. Suština je o neadekvatnom odnosu prema kulturnim dobrima i on dovodi do ovakvih i sličnih situacija. Opštine i nadležne instiucije u njima treba da su prioritetni subjekti u sistemu zaštite i prevencije od devastacija kulturna dobra. Jedino zajedničkim angažovanjem svih subjekata u sistemu zaštite možemo spriječiti devastacije i unaprijediti zaštitu kultutnih dobara", kaže Miranović.
Prema fotografijama koje objavljuje Portal Analitika, očigledno je da su djeca u paviljonu u Mirištu, u kome se čuva izuzetno vrijedan antički mozaik, imala dosta vremena za igru. Da je paviljon bio zaključan ovako nešto se ne bi moglo dogoditi, a da ne govorimo da je odavno trebalo ukloniti materijal, kolica, alat, koji tu stoje nedopustivo dugo vremena. Sva je prilika da ni stanare susjednih zgrada nije posebno brinulo ko se to našao u paviljonu sa zaštićenim mozaikom, iako sa balkona imaju pogled na paviljon i ostatke rimske vile, što je izuzetno rijetka privilegija.
Lokalitet Mirište sa čuvenim mozaikom nikada na pravi način nije prezentiran javnosti, iako je bila namjera da on postane arheološki park. Napravljen je paviljon, ali posjeta njemu nikada nije zaživjela. Danas je on "zarobljen" okolnim zgradama, očigledno je postao "igralište", i čini se da je potpuno zaboravljen. Nevesela priča sa dječjom igrom, koja će koštati prilično novca, prilika je da se ozbiljno počne razmišljati o njegovom trajnom i adekvatnom očuvanju.
